Karijes na mliječnim zubima rijetko boli i daje bilo kakve simptome. Prvi znaci su pojava bijelih mrlja, koje se uočavaju na vidljivim mjestima, zatim slijede rupice, pa pucanje zuba.
Pošto su mliječni zubi tanjih zidova, topljenje tvrdih dijelova (zubna gleđ i dentin) brže napreduje (6-12 mjeseci) i dolazi do prodora bakterija (infekcija) u unutrašnjost zuba, gdje se nalaze meka tkiva (naziva se zubna pulpa) sa krvnim sudovima i nervima.
Takva infekcija na stalnim zubima kod odraslih je uglavnom jako bolna (ali ne mora uvijek i da bude), ali kod mliječnih prolazi neopaženo i prvi znak širenja na kost je pojava fistule. Zbog toga je veoma važno da se na vrijeme otkriju prve promjene i odmah krene sa liječenjem. U stadijumu bijelih mrlja je moguć i potpuni oporavak.
Kod pojave većih defekata nikada nismo sigurni da li se infekcija već proširila u zubnu pulpu, a mogućnost očuvanja takvog mliječnog zuba je značajno umanjena (prije svega zbog nemogućnosti saradnje sa malim pacijentom), iako postoje metode da se pokuša sa liječenje zubne pulpe, pa i kanala korijena.
1.Procjena rizika na osnovu kojega se dalje odeđuje preventivni režim, učestalost posjeta i dodatne dijagnostičke metode. Napomena: Postojanje i jednog jedinog karijesa, bez obzira da li je riječ o bijeloj mrlji ili rupici, znak su visokog rizika i zahtijevaju hitnu mobilizaciju i roditelja i stomatologa.
Posebno su problematične bočne površine koje su ponekada u širokom kontaktu i prvi znaci se ne mogu vidjeti običnim pregledom. Zato je značajna procjena rizika prema karijesu, i ukoliko on postoji vrše se dodatne dijagnostičke metode, a to je najčešće specijalni rendgenski snimak. Redosljed postupka bi, dakle, bio sljedeći:
2.Liječenje kompletne usne duplje koje podrazumijeva uklanjanje rizičnih faktora i podsticanje remineralizacije (vraćanja minerala) u svim zubima, pošto je proces sigurno prisutan na više mjesta, ali još nije postao vidljiv.
Za to se koriste zubne paste sa aktivnim sastojcima (npr. fluor u većim koncentracijama, ksilitol ili nanoapatiti), ali na propisani način, koji ne ugrožava bezbednost djeteta (posebno kod primjene većih koncentracija fluorida). Ali,neophodna je i profesionalna zaštita, čišćenje zuba i preparati (razni lakovi, smole i sl.) koje nanosi stomatolog.
Napomena: Bez snažnog preventivnog režima i remineralizacije, postavljanje plombi je uzaludno, jer će se karijes razvijati i dalje na drugim zubima i površinama istog zuba.
3.Zatvaranje postojećih rupica i nadoknađivanje izgubljenih zubnih tkiva sa odgovarajućim materijalima (restauracija, “plombiranje”). Kod mliječnih zuba, pogotovo kod male djece to često nije lako postići, zbog teže saradnje, slabije koncentracije djeteta i sl.
Postoje posebne tehnike i materijali kada je moguće zatvoriti leziju i bez „bušenja zuba“. Kod većih razaranje nije moguće postaviti adekvatnu „plombu“, ali se zub može sačuvati specijalnim fabričkim krunicama.
Napomena: Iako je mliječni zub sa karijesom propisno očišćen i plombiran uvijek postoji rizik, da je prije intervencije već došlo do nepovratnog zapaljenja zubne pulpe i da će ona polako, bez simptoma da propada i da se infekcija proširi na kost.
To se manifestuje najšešće iznenadnom pojavom fistule, i tada je jedino rješenje vađenje zuba. Što je veće oštećenje tkiva (rupica, defekt) i rizik za razvoj proces u kosi.
Anestezija kod djece
Osnovni princip savremene stomatologije je bezbolan rad. Zbog toga se lokalna anestezija podrazumijeva kod svih mogućih bolnih intervencija.
Na zapadu se slijepo pridržavaju toga pravila, koje ponekad samog sebe pobija. Mliječni zubi su manje bolni, a operativni zahvati koje se rade na njima, kod sanacije karijesa, ponekada traju veoma kratko i dijete ih sasvim dobro podnosi.
Sa druge strane davanje inekcije, čak i sama njena pojava, može da predstavlja nepremostivu prepreku i da onemogući bilo kakav dalji rad. Zbog toga je neophodna prije svega individaulna procjena svakoga pacijenta.
Opšta anestezija i „plombiranje“ mliječnih zuba
Kod djece, sa ozbiljnim oblicima ometenosti u razvoju, opšta anestezija je jedini način da se uradi bilo kakva stomatološka intervencija. Zbog toga je i preventiva kod njih izuzetno značajna.
Na zapadu je isto tako pravilo, da se kod sve djece do treće godine, obrada karijesa i „plombiranje“ zuba radi isključivo u opštoj anesteziji. Iako rijetko, ipak opšta anestezija kod beba i male djece nose u sebi određene rizike i možda bi je trebalo sačuvati za urgentnije stvari u životu.
Naš je stav i praksa, da se sa odgovarajućim stomatološkim radom i savremenim tehnikama može i kod bebe postižu sasvim dobri rezultati u liječenju ranog oštećenja zuba.
Naravno da kod nas i ne postoje uslovi, ni kadrovski, a posebno finansijski, da se svako dijete zbog liječenja karijesa ranog djetinjstva, odnosno njegovog agresivnog oblika ( tzv. cirkularnog karijesa), uvodi u opštu anesteziju. Pogotovo jer 35% djece do druge godine već dobija ovo oboljenje.
Zalivanje fisura mliječnih zuba
Opšte prihvaćeni stav struke je da se kod svakog rizičnog predškolskog djeteta mora sprovesti preventivno zalivanje fisura. Nažalost, ovakav protokol nije podržan od srpskog Fonda za zdravstvo, zbog čega je i česta izjava da se „mliječni zubi ne zalivaju“.
Savremeni materijali danas omogaćavaju da se početni kariozni proces na griznim površinama mliječnih zuba može sanirati samo sa njihovim zalivanjem. Ali je neophodno da takvo dijete bude u snažnom preventivnom režimu. Doduše, ako nije, ni klasične „plombe“ neće mnogo pomoći.
Izvor: drjovan.biz
