Fluoridi (soli fluora) se nalaze svuda oko nas, u vodi, hrani, čajevima, pojedinom voću, povrću… Kako je danas sve veća težnja ka zdravijem načinu života tako se mnogo stvari isključuje iz upotrebe radi potencijalnog toksičnog efekta pa često čitam da je u tim redovima i fluorid.
Ono što mogu na početku da kažem, a sigurna sam da ćeš se i ti složiti to je da svaka supstanca ukoliko se koristi u pretjeranim količinama nije dobra. Za fluoride je dokazano da veći efekat ispoljavaju lokalno, odnosno direktnom aplikacijom na zube (bilo u vidu pasta za zube, lakova, gelova) nego sistemski (piti fluorisanu vodu, mlijeko, što se nekad masovno radilo).
Cilj fluorida nije da ubije bakterije nego da uspori njihov rast i da vrati minerale zubima. Jer na nivou zuba se konstantno događaju procesi remineralizacije i demineralizacije. Kad krene demineralizacija traje duže tad dolazi do karijesa.
Ukoliko pak ne želiš da koristiš fluoride, i ukoliko dijete ne umije da ispljune, postoje pastice bez fluorida a za malo veće uzraste srednje koncentracije fluoride koje i ako se progutaju ne dovode do fluoroze zuba (šareni zubi).
Takođe, postoje paste sa ksilitolom i nanoapatitima koje mogu donekle nadomjestiti fluorid. Izuzetno je važno korigovati ishranu ukoliko je želja očuvati zube zdravim i ukoliko se žele izbjegavati fluoridi, u protivnom velika je šansa za nastanak karijesa.
U stomatološkoj ordinaciji radimo premazivanje zuba lakom koji ima u sebi fluorid i koji ima mnogo jači efekat nego obične paste za zube, a djeluje samo na nivou zuba.
Izvor: Instagram/dr_jovana_sibinovic
