fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju: Prof. dr Danimir Jevremović – Digitalizacija stomatologije nije budućnost već sadašnjost

Intervju: Prof. dr Danimir Jevremović – Digitalizacija stomatologije nije budućnost već sadašnjost

- Advertisement -

Profesor doktor Danimir Jevremović je vanredni profesor na Stomatološkom fakultetu u Pančevu, a među kolegama je poznat po “umjetničkom shvatanju stomatologije”. Prof. dr Jevremović je specijalista stomatološke protetike, a tokom specijalizacije i doktorata bavio se problematikom bezmetalnih sistema, adhezivnim nadoknadama i principima minimalne invazivnosti. Bio je i najbolji student i najmlađi diplomac Stomatološkog Fakulteta Univerziteta Beograd, a sa njim smo razgovarali tokom predavanja koje je imao u Podgorici.

Sa praktičnog rada prof. dr Danimira Jevremovića
Sa praktičnog rada prof. dr Danimira Jevremovića

Profesore Jevremović, za početak, recite nam kako Vi vidite stomatologiju danas?

U današnje vreme pristup u stomatologiji je doživeo preporod u odnosu na invazivne metode koje smo ranije koristili, pa danas imamo drugačije mogućnosti. To podrazumeva da vi možete pacijentu da preporodite osmeh, da mu podarite nešto što on možda prirodno nema uz minimalno invazivan način i minimalno brušenje tkiva. Nekad se ovo uglavnom radilo sa metal-keramikom i sve se završavalo sa brušenjem. Danas možete, ponekad i bez ikakvog brušenja, pacijentu da podarite novi osmeh. Mi se zapravo nalazimo u novoj eri kozmetske ili adhezivne stomatologije koja je povezana i sa drugim granama medicine.

Šta je uslovilo ovaj, uslovno rečeno, “novi početak”?

Ovo dugujemo tehnološkom razvoju novih materijala koji nam pružaju nove mogućnosti. Tu je prevashodno reč o bezmetalnim keramičkim materijalima, pa u skladu sa tim i različitim indikacijama. Moguće je napraviti veoma tanke nadoknake, fasete koje mogu biti bez prethodne preparacije, a takođe postoje različite vrste “table topova” koji se stavljaju na samu okluzalnu površinu bez potrebe da delujete na ostatak zuba što vam daje mogućnost da menjate međuvilične odnose, odnose među zubima, boju i oblik zuba. Osim toga, bitno je naglasiti i da je savremena dijagnostika na potpuno novom nivou, pa pre samog tretmana pacijentu možete da pokažete kako će nadoknada izgledati. Ovo je vrlo bitno jer različiti pacijenti dolaze sa različitim željama, a mi smo sada u mogućnosti da im pokažemo, makar okvirno, kako će izgledati krajni rezultat našeg rada.

Recite nam nešto više o tome. Kakve su stomatolozima i tehničarima date mogućnosti sa razvojem nove tehnologije i šta to znači za pacijente?

Na ovom polju dobili smo mnogo. Sada uz pomoć savremenih tehnologija možemo raditi takozvani digital smile design, wax up (modeliranje u vosku), mockup modeliranje u ustima, a postoje i kompjuterski programi uz pomoć kojih analizom elemenata lica, osmeha i nekih facijalnihg parametara predstavljamo pacijentu budući izgled nadoknade. Ako se pacijent nakon toga odluči za predstavljeni model nama su na raspolaganju i nove terapeutske mogućnosti. Tu se prevashodno misli na digitalizaciju u stomtatologiji. To podrazumeva da imate kompjuterski rad sa dobijenim podacima – to može biti digitalno uzimanje otisaka, gde realnog pacijenat pretvarate u pacijenta na ekranu, a onda ono što smo nekad radili nožićem, borerima i voskom radimo mišem. Vrlo je bitno napomenuti i da je proces izrade digitalizovan, pa nakon digitalne izrade modela imamo CAM proces odnosno izradu samog rada kompjuterskim putem. Prednosti su višestruke: preciznost, tačnost rada koji je ponovljen, kao i činjenica da je reč o mašinskom poslu koji ne zavisi od uticaja ljudskih faktora.

Reklo bi se da digitalizacija u budućnosti može donijeti potpuno robotizovan proces izrade nadoknada. Da li je to izvjesno, odnosno da li mašina može zamijeniti čovjeka?

Moramo imati u vidu da je mašina kao mašina vođena čovekom, te da nijedna mašina nije u stanju sama da napravi nadoknadu bez manipulacije. Ipak, srećom, ili neko bi rekao ne, ali nakon završetka mašinske obrade proces se opet vraća u ruke čoveka koji individualizuje nadoknadu i daje joj specifičnost i karakerizaciju koja je u vezi sa pacijentom tako da na kraju dobijate drugačiji utisak i od samog pacijenta. Dakle, kao prednosti možemo navesti digitalizaciju postupka rada, što dovodi do veoma ubrzanog procesa izrade pa se nekada sve može završiti i samo jednom posetom. Osim toga, pacijentu možete predočiti to što će mu se destiti, a postupci postaju sve manje invazivni, uz oštećenja tkiva koja su svedena na minumum.

Kakvo je stanje na polju materijala koji se danas koriste? Da li i tu imamo sličnog napretka?

Materijali su izvaredni sa estetske strane i usavršavaju se na dnevnom nivou. Ima različitih tipova, a na nama je da odaberemo odgovarajuću kombinaciju, koja će za određenog pacijenta biti optimalna.

Tu opet dolazimo do važnosti ljudskog faktora o kojem smo pričali.

Da, naravno, to je prosto neizbežno jer, i pored trenda digitalizacije mašinske obrade, čovek je taj koji vodi mašinu i razume pacijenta i njegovu želju što mašina, naravno, ne može. Mi smo ti koji emociju pacijenta zbog koje je došao i njegovu želju pretvaramo iz digitalnih podataka u konkretan rad koji će mu dati novi osmeh i želju da smeje.

Koliko su u tom smislu stomatolozi i tehničari spremni da prihvate nove tehnologije, posebno kada je riječ o digitalnim tehnologijama? Kako će izgledati budućnost zubne tehnike?

I tehničari i stomatolozi vrlo su zainteresovani za lični razvoj, posebno jer digitlacizacija unosi novi pristup u stomatologiji. Činjenica je i da se menja i pozicija pa od klasičnog tehničara sa nožićima dobijate tehničara koji sa sobom nosi kompjuter na kojem dobija podatke od stomatologa. S obzirom na dosadašnji razvoj komunikacije tehničar budućnosti će uz sebe imati kompjuter na koji će od stomatologa dobiti slike i sken, a sve može raditi i na plaži koja je pokrivena wifi signalom gde će moći da dizajnira i odakle će moći da pošalje podatke stomatologu nakon čega će pristupiti izradi modela u svojoj mašini. I ta mašina može biti i u nekom udaljenom cenrtu, ali podaci do nje mogu stići internet komunikacijom pa tehničar već sutra brzom poštom može dobiti krajnji proizvod svog rada.

Da li to možemo očekivati i u bliskoj budućnosti?

Takva komunikacija je neminovna – kada je pre više od 30 godina napravljen prvi CAD/CAM sistem trebalo je da prođe dosta vremena da se od prvog napravi drugi i od drugog treći, ali danas se koraci ka sledećem nivou smenjuju na godišnjem, a ne kao ranije decenijskom nivou. Imamo novi vid komunikacije koji je posebno prihvaćen od strane mlađe generacije koja je na tom polju izverzirana pa za nju taj tip komunikacije nije nepoznat već je stvar svakodnevnosti. Taj trend ide i ići će sve više i više tako da će i sama stomatologija u tom trendu biti nešto drugo.

Dakle, digitalizacija je budućnost stomatologije i zubne tehnike.

Digitalizacija je možemo slobodno reći sadašnjost. Na Zapadu je to izraženije zbog ekonomskih uslova jer je ta tehnologija relativno skupa, ali mogu reću da treba čestitati našim tehničarima i stomatolozima s obzirom da nema visokih cena zubnih nadoknada iako su cene digitalnih sistema iste kao na zapadu, a opet sa druge strane želja naših ljudi za ulaskom u digitalnu eru je velika.

Da li to znači da nam digitalizacija, s obzirom na niže cijene usluga, može otvoriti vrata bržem razvijanju dentalnog turizma?

Naravno. O razvijanju dentalnog turizma naročito možemo govoriti kada je reč o Crnoj Gori jer ste vi država koja je kao stvorena za taj vid komunikacije. Isto tako, nivo usluga usluga koji se pruža u Crnoj Gori je na veoma visokom nivou i to treba iskoristiti.

Možemo li s toga reći da ne zaostajemo za Zapadom?

Mi ovde ne zaostajemo za Zapadom ni po čemu, čak smo u mnogim slučajevima vrlo sposobni da prevaziđemo neke proleme na koje oni nisu navikli. Sve traži neku vrstu domišljatosti na koju smo mi generacijski upućeni.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -