Situacija sa oralnim zdravljem kod djece u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini je alarmantna. Nešto bolja situacija je u Hrvatskoj, a prema podacima, najbolja je u Republici Sjevernoj Makedoniji. Na tu temu, razgovarali smo sa prim. doktorkom Biljanom Getovom, rukovodiocem Odjeljena dječje i preventivne stomatologije u Domu zdravlja Valandovo, nacionalnim koordinatorom Strategije za prevenciju oralnih oboljenja kod djece od 0-14 godina u Republici Sjevernoj Makedoniji i spoljnim saradnikom za preventivnu stomatologiju u Ministarstvu zdravlja Republike Sjeverne Makedonije.
„Nadam se da sada mogu da kažem da je situacija bolja nego što je bila prije 12, 13 godina. Vrijednost DMFT-a bila je 6,88 prije nego što smo počeli sa implementacijom Nacionalne strategije, a sada je oko 2“, objašnjava prim. dr. Biljana Getova za naš portal.
Šta podrazumijeva nacionalni plan za prevenciju oralnih oboljenja?
„Najvažniji cilj Strategije je da bukvalno svako dijete na uzrastu od 0 do 14 godina dobije preventivni paket koji obezeđuje država. To su različite preventivne mijere u zavisnosti od uzrasta dijece, ali je jednakost u pristupu naš največi cilj“.
Za sada vam to uspijeva?
„Kod djece školskog uzrasta, obuhvaćenost je oko 90% što je solidan procent obuhvatnosti. To je zbog toga što je osnovno obrazovanje obavezno, a škole su izvrstan rasadnik dijece, pa ih možemo lako organizovati i primjeniti planirane aktivnosti. Problem je sa djecom od uzrasta od nula do pet godina, koji ne posjećuju vrtiće. U vrtić odlazi samo 30% djece tog uzrasta, a ostalih 70% mi, prosto rečeno, vučemo iz kuće“.
Do koje godine je najveći problem sa zubima kod djece? Da li je to u školskom uzrastu ili ranije?
„U školskom uzrastu ne, zato što naš program podrazumijeva redovan, dva puta godišnje, odlazak kod stomatologa. U tim posjetama svi trajni zubi sa fisurnim sistemom kod svakog učenika zalivaju se, a pri tom radimo i na individualnu edukaciju“.
Edukacija djece, šta podrazumijeva?
„Naši preventivni timovi rade na četiri edukativne tematske jedinice. Te tematske jedinice inkorporisane su u nastavnom kurikulumu, tako da nemamo problema sa organizacijom „radionice“. To znači dve ili četiri radionice godišnje, što zavisi od timova i njihove procjene koliko će puta posjećivati škole i razred za koji je svaki tim odgovoran. Teme radionica su: anatomiju i fiziologiju usne šupljine, pravilnu ishranu, redovnu oralnu higijenu i redovno posjećivanje stomatologa“.
Ima li u Republici Sjevernoj Makedoniji stomatologa u školama?
„Nemamo stomatologe u školama, sem u jednom gradu – Prilepu. Inače, u javnom zdravlju rade 152 tima koja izvršavaju preventivne aktivnosti u okviru Nacionalne strategije. Kada se radi o zalivanju i individualnoj edukaciji, pozivamo školsku djecu da dođu u našu ordinaciju, a edukativne radionice uobičajeno sprovodimo u školama. Ta 152 tima koja su zaposlena i rade u javnom zdravstvu su zaduženi samo samo za školsku djecu“.
Na našim prostorima je veliki problema sa dječijim stomatolozima, kakva je situacija u Republici Sjevernoj Makedoniji? Ima li dovoljno stručnog kadra?
„Nažalost, ne toliko koliko bi trebalo. U 152 tima nisu samo specijalisti već i opšti stomatolozi, zato što je starosna granica specijalista dječije stomatologije velika i veći broj ih se penzionisao. U posljednje vrijeme je aktuelna ova specijalizacija i u ovom trenutku ima dosta specijalizanata na našu Kliniku za Diječju i preventivnu stomatologiju, pa se iskreno nadam da će biti bolje u budućnosti“.
Dali ste zadovoljni rezultatima dosadašnjeg rada?
„Pa numeričke vrijednosti kliničkih parametara ukazuju na poboljšanje oralnog zdravlja kod dijece, a to se i jasno vidi zato što je odavno procenat ekstrahovanih stalnih zuba mnogo mali, a i endodontski tretmani stalnih zuba su mnogo rjeđi. Ali nismo još zadovoljni kompletno sa rezultatom, ima još dosta da se radi“, zaključila je prim. dr. Getova.
