fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju – Milka Raičević, nutricionista: Vodu treba žvakati, a hranu „piti“

Intervju – Milka Raičević, nutricionista: Vodu treba žvakati, a hranu „piti“

- Advertisement -

– Osnovni cilj je podizanje svesti žvakanja kako bi se prevenirao veliki broj bolesti. Tu pre svega mislim na prekomernu težinu koja može da bude uzrok velikog broja oboljenja. Hranu jedite polako, žvaćite je, meso jedite u umerenim količinama i u kombinaciji sa salatom i varivom, žvaćite vodu, uobročite se i budite fizički aktivni, samo su neki od savjeta koje je našim čitaocima ponudila Milka Raičević, nutricionista i osnivač udruženja “Svi na vagu” čiji je osnovni cilj promocija zdarvog života.

U intervjuu koji smo uradili sa gospođom Milkom pročitajte još mnogo korisnih savjeta poput onih kako sačuvati zube i opšte zdravlje, koje kombinacije hrane koristiti, zašto da žvaćete vodu, kako da hranite svoju djecu i još mnogo onoga što može biti korisno za vaše i zdravlje vaše porodice.

Zašto je žvakanje toliko važno, približite nam malo neke osnovne prednosti koje žvakanje hrane ima kada je riječ o našem zdravlju?

Pre svega, da bi smo žvakali moramo da imamo zdrave zube, a da bi zubi bili zdravi neophodne su redovne kontrole – prvo trudnice, pa nakon porođaja redovno čišćenje usne duplje, a nakon nicanja prvih zubića neophodno je svakodnevno pranje zuba adekvatnom četkicom. Posete stomatologu su takođe neizbežan uslov zdravlja usne duplje i zuba.

Takođe, svaki lekar će vam reći da kupite probiotik, a probiotik nije ništa drugo do pljuvačka. Ja radim sa decom i učim ih kako pravilno zagristi i žvakati. Važna je i vrsta hrane jer žvakanjem suve hrane brzo potrošite pljuvačku, a ukoliko na primer jedete integralni hleb potrebno je uložiti više napora i pljuvačkom koja se tada intezivno luči izvlačite sve one blagodati kako bi hrana na kraju bila dobro svarena.

Osim toga, naravno, žvakanjem jačate desni.

Da li postoji neka hrana koja posebno dobro utiče na razvoj žvakaćnog aparata, ili uopšte na zdravlje?

Mame znaju da je piletina dobra za decu, ali piletinu nemojte kupovati u marketima – bolje pronađite neku farmu sa koje ćete kupovati koke koje kljucaju. Takođe, zdravo je jesti divljač, a riba je u tom smislu neizostavan deo jelovnika. Kad već govorimo o mesu, napomenula bih i da svinjetina nije baš zdrava pa bi je trebalo izbegavati. Ono što je takođe važno je da u toku dana, kako bi ste isprali ostatke hrane na zubima i desnima, pojedete svežu voćku. Najbolje je da to bude jabuka. Međutim, obratite pažnju i na to da su jabuke slatke, odnosno da je to desert, pa ako imate problema sa viškom kilograma onda se “kiselo zasladite”. Najbolje je, naravno, konzumirati netretirano, odnosno neprksano voće jer ga onda ne morate ni prati. “Uberi i pojedi” je najbolji princip očuvanja zdravlja.

Da li postoji još neki nutricionistički savjet za očuvanje zdravlja?

Ono što takođe osigurava da imate zdrave zube, ali i sve ostale organe je dovoljan unos vode. Voda treba da se žvaće, a hranu treba piti. To znači da hranu treba toliko dugo i dobro žvakati kako bi proces varenja na pravi način počeo u ustima. A zašto je važno žvakati vodu? Iz prostog razloga da se ugreje na temperauturu tela kako bi se omogućilo bolje varenje i uneo ptialin odnosno pljuvačka. Hladna voda samo “protrči” kroz vaš organizam i nema gotovo nikakve koristi. Sa druge strane, ako vodu žvaćete popićete mnogo više, naročito oni koji sa tim imaju problem, odnosno ne unose najmanje dva litra vode dnevno. Dakle, pre svega, vodu treba naučiti piti.

Ima li razlike u ispijanju vode sa česme i flaširane vode?

Najvažnije je da je voda čista. Međutim, kada pijete flaširanu vodu, jako je važno znati da se nakon upotrebe boca odloži, odnosno da se ne sme sipati nova voda. A zašto? Svako novo dodavanje, pa čak i vode, razvija novu hemisjku reakciju i naše telo tu vodu kasnije ne prepoznaje kao zdravu.

Ja vodu filtriram i ostavljam je da odstoji preko noći prekrivenu maramom kako bi u njoj bilo što manje hlora. Vodu, takođe, možete zamrznuti i ono što prvo izađe iz boce kada je odmrznete je čisti led i čista voda. Ako je prokuvate onda još bolje.

Zaista je iznenađujuće koliko ima tih malih trikova koji su toliko važni za zdravlje. Da li imate još savjeta za naše čitaoce?

Ukoliko želite da imate lepe i zdrave zube s vremena na vreme uzmite kukuruzno brašno i stavite ga na četkicu za zube i lagano istrljajte desni. Sada je kasno za maline i jagode, ali nije loše znati to da i njih možete staviti na četkicu za zube i istraljati desni. To je voće koje je puno vitamina, pa svako ko ima problema sa desnima poput parodontoze ili nedostatka vitamina C na taj način će nahraniti svoje desni. Neko će vam preporučiti i sodu bikarbonu, ali koristitie samo medicinsku, a dobra je i jodirana so.

A, da li postoji neka hrana ili kombinacija hrane koja bi mogla da pospješi zdravlje zuba i opšte zdravlje. Kako povećati unos kalcijuma, kalijuma, fluora?

Što se tiče fluora, to je pod kontrolom države i prosto moramo da verujemo proizvođačima da je količina fluora u pastama zaista tolika da ne ugrožava naše zdravlje.

Proces ishrane od jutra bi trebalo da bude sledeći: prvo ide voda, jedna do dve čaše i tek dvadesetak minuta nakon toga doručkujte. Voda bi, zapravo, na taj način trebalo da se konzumira pre svakog obroka kako bi se organi za varenje pripremili i kako bi se unelo dovoljno ptialina.

Takođe, ranije smo već pominjali da hladna voda nije dobra te da vodu treba žvakati. Nije zgoreg još jednom opomenuti građane da žvaću vodu jer najteža trovanja, a to znaju sportisti, mogu se desiti upravo sa vodom. Ukoliko pijete hladnu vodu može doći do naglog grčenja mišića. Takođe, kada krenete da pijete vodu, prvi gutljaj ispljunite kako biste isprali usta.

Da nastavimo sa kombinacijama namirnica.

Kada govorimo o hrani koja je dobra za zube, možete koristiti sve.

Kada je reč o kalcijumu prva asocijacija je mleko. Ja slatko mleko ipak ne bih preporučila, već kiselo mleko ili kefir –naravno samo ako je domaće i koje bi tada trebalo razblažiti. Bitno je napomenuti i da to mleko ne bi trebalo davati deci mlađoj od dve godine. Može se konzumirati kozije mleko, ali treba biti jako obazriv jer ono može da izazove najteže oblike anemije. Dakle, kada je reč o kalcijumu najbolje je jesti zelenu hranu – kupus, kelj, karfiol, kelerabu, brokulu… Tu, međutim, treba voditi računa o termičkoj obradi. Ovaj zeleniš treba pripremati sa što manje vode, u otvorenoj posudi kako bi izašao sumpor i kako bi se lakše svarila.

Dalje, jaja, domaća jaja, su jako dobra za zdravlje. Nemojte bacati ni koru već je osušite u rerni, istucajte i eto vam najboljeg izvora magnezuijuma.

Kada je reč o vitaminu C, koristite limun pre nego sirće.

Bademi, orasi lešnici su zdravi, ali ih teba koristiti u određenim količinama – a to znači, ne više od jedne šake dnevno.

Ako ste pod stresom uzmite susam, ili pojedite bananu.

Ali pre nego što bilo šta uzmete da jedete “častite” organizam vodom. Vodom počinjete dan kako bi ubrzali metabolizam, a završavate ga vodom kako bi sprečili srčane i moždane udare. Obavezno naučite svoje dete da je pred spavanje važno popiti čašu vode.

Kako se hrane građani regiona?

Kao što i sami znate, glavna kombinacija hrane na našim stolovima je meso i krompir. To nije baš dobitna kombinacija, ali s obzirom da je toliko zastupljena uvek ga kombinujte sa salatom. Meso se vari devet sati i tu se troši mnogo energije, a tek pošto se ta hrana svari na red dolaze minerali i vitamini. Ako već morate da uzimate meso onda bi bilo najbolje da to bude za večeru – komad mesa sa varivom ili salatom. A ako baš mora i kropmir, onda neka to bude bareni krompir u ljusci.

Da se na kraju malo dotaknemo i Vašeg udruženja “Svi na vagu”. Upoznajte nas malo sa udruženjem.

Udruženje za prevenciju gojaznosti “SVI NA VAGU” pokrenuli smo sa ciljem da se probudi svest ljudi o tome koliko su važne prevencija i zdrave navike kako bi se sprečila sve prisutnija gojaznost još od ranog uzrasta, koja postaje epidemija 21. veka. Naše prve aktivnosti su manifestacije u tržnim centrima u Beogradu gde besplatno vagamo posetioce, merimo im BMI, masnoće u krvi, šećer, vitaminsko-mineralni status… Na osnovu dobijenih rezultata pruža im se osnovna stručna pomoć o daljim koracima u pogledu očuvanja zdravlja. To isto smo ove godine sproveli i na Festivalu zdravlja.

U narednoj godini naše aktivnosti će se proširiti na celu Srbiju, a u aprilu pripremamo i manifestaciju “Dani zdravih navika – Svi na vagu” na Beogradskom sajmu. Želimo i da naše aktivnosti prijavimo za Ginisovu knjigu rekorda kako bi se što više pričalo o gojaznosti kao posledici prevelikog unosa hrane takođe i kako živimo i kako se hranimo, ali i da skrenemo pažnju na oralno zdravlje. Najkrezaviji smo narod sa najviše karijesa kao i sa najmanjom potrošnjom proizvoda, četkica konaca za oralno zdravlje sa najviše totalnih proteza. A žvakanje nam je ugroženo sintetičkom hranom kao i instant proizvodima, unosom velike količine slatkiša.

Jer, ne zaboravite da je još čuveni Hipokrat rekao da “ma ko bio otac neke bolesti, majka mu je nepravilna ishrana”. Zato je prioritet udruzenja da SVI STANEMO NA VAGU  I SVE STAVIMO NA VAGU!

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -