Već više od deset godina u okviru Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore postoji studijski program stomatologije. Do sada je zvanje doktora stomatologije steklo oko 80-tak osoba, koji su potom potražili posao u Crnoj Gori, Evropi, neki su nastavili dalje usavršavanje, dok ima i onih koji su ostali na fakultetu kao saradnici u nastavi.
„Studijski program stomatologije na medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore postoji u Podgorici od 2006. godine. Mi smo do sada uizveli više od 80 diplomiranih doktora stomatologije. Naši studenti, o čemu smo pisali i u biltenu Stomatološke komore Crne Gore, rade svuda po Evropi, a naravno ima ih i u Crnoj Gori. Oni koji su ostali, uglavnom rade po ordinacijama koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Ima ih i oni koji su uložili u svoje buduće podstiplomsko obrazovanje, u smislu specijalizacije, pa su našli načine da odu u Srbiju, na fakultete u Kragujevac ili Beograd da nastave sa usavršavanjem. Jedan broj njih je zainteresovan da rade i kao saradnici u nastavi, tako da smo na predkliničkim predemtima uključili pojedine kolege koji su imali visok prosjek tokom studiranja ili su iz nekih određenih predmeta imali ocjene 9 ili 10. Oni rade kao saradnici u nastavi“, istakla je za naš portal doktorka Zorica Popović, specijalista stomatološke protetike i jedan od predavača na studijskom programu stomatologije.
Od nedavno, studije stomatologije traju šest umjesto pet godina.
„Radi se na usavršavanju studijskom programa. Kompletan program studija na medicini i stomatologiji od 2017/2018. otišao je na šest godina. Osnovna ideja toga je bila da se studenti više osposobe za praktičan rad, jer je šesta godina praktično za studente koji su već položili neke kliničke predmete i daje im se mogućnost da se još usavrše na fakultetu kroz praktičan rad. Pošto sam ja specijalista stomatološke protetike, dajemo studentima mogućnost da kroz rad sa pacijentima na predmetima mobilna i fiksna stomatološka protetika imaju mogućnost da se još nadograđuju“.
Svake godine ne veliko interesovanje za upis na stomatologiju, ali tu mogućnost dobije samo 20 studenata.
„Postoji mogućnost da se upiše dva, tri studenta više. Kada se predaju papiri, prijavi se oko 60-tak osoba. Poslije se polaže test ili prijemni ispit i oni koji ga polože, bez obzira na bodove koje su donijeli iz srednje škole (Luča 1, 2), ulaze u taj broj od 20 studenata koji se na kraju upišu. Mislim da je to dobar studijski program, treba raditi na njegovom nadograđivanju, na usavršavanju, unapređenju jer nikada ne treba da budemo zadovoljni sa onim što imamo“
U Crnoj Gori, nažalost, nema mogućnosti da oni koji završe studije stomatologije nastave sa specijalizacijom. Ako bi se to u budućnosti omogućilo, bilo bi pun pogodak.
„To bi bilo veliko olakšanje, jer na specijalističke studije može da ode samo neko kome roditelji imaju finansijskih mogućnosti da ga i dalje finansiraju. Sam studij stomatologije izuskuje velika finansijska izlaganja. Kada bi se omogućilo da se u Crnoj Gori završi specijalizacija to bi bilo nešto na šta bi se vratili prije 25 godina. Tada se u Stomatološkoj poliklinici obavljao jedan dio specijalističkog staža od godinu, godinu i po dana, a onda se odlazilo u Beograd na ostatak staža, jer specijalizacija traje tri ili četiri godine. Tamo su se tada obavljala teorijska nastava i polagao se ispit. Sada je to jako skupo. Znam iz priče mladih kolega koji su završili fakultet kod nas, a koje sreće i kažu mi morali su da izdvoje toliko i toliko novca za specijalizaciju“.
Kada je specijalizacija u pitanju, uskoro bi Crna Gora mogla da bude u problemu. Specijalisti iz oblasti dječije i preventivne stomatologije koji sada rade su pred penzijom, a nema ko da ih zamijeni.
„Problem što se tiče specijalizacije, ja zaista to vidim kao problem, jeste što mlade kolege koje plaćaju specijalizaciju uglavnom biraju dvije specijalizacije – oralna hirurgija i ortopedija vilice. Mi već sada imamo, po podacima Stomatološke komore Crne Gore, zavidan broj specijalista iz ove dvije grane, dok su specijalizacija iz dječije i prevencivne stomatologije, endodoncije, oralne medicine, stomatološke protetike… nekako gurnute u stranu. Mladi to ne biraju, jer vjerovatno idu logikom ako već ulažem tolika sredstva, hoću da mi se taj novac što prije vrati. Bojim se da ćemo doći u situaciju da nećemo imati specijaliste iz dječije i preventivne stomatologije onoliko koliko će nam u budućnosti biti potrebno. Već 10 godina Dom zdravlja i Klinički centar ne upućuju ljekare na specijalizaciju iz dječije i preventivne stomatologije, jer sam program, na čijem se osmišljavanju godinama radilo i bio je realizovan po vrtićima i školama, više ne postoji. Tako više nema ni upućivanja ljekara na specijalizaciju iz dječije i preventivne stomatologije i sada imamo prosjek godina specijalista dječije i preventivne stomatologije oko 50. To su ljudi koji će uskoro otići u penziju, a neće imati ko da ih zamijeni, jer nemamo specijalizacija iz te oblasti. Zaista ne znam na koji način će se rješevati taj problem“, zaključila je doktorka Popović.
