fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju – dr sci. Vesna Ambarkova: Školske ambulante su jako važne i...

Intervju – dr sci. Vesna Ambarkova: Školske ambulante su jako važne i potrebno ih je vratiti

- Advertisement -

“Preporuke SZO je da KEP indeks, takozvani indeks karijesa, bude na nivou manjem od tri, ali to nije lako dostići, ako se ne vrate škjolske ambulante. Mi smo u Makedoniji Nacionalnom strategijom uspjeli da ga spustimo na 3,5, ali potrebno je još rada da bi smo dostigli željeni nivo”, kazala je za naš portal dr sci. Vesna Ambarkova, član koordinacionog tijela za sprovođenje Nacionalne strategije za prevenciju oralnih oboljenja kod djece od nula do 14 godina u Makedoniji.

Kako teče projekat, koje su njegovi ciljevi, šta je do sada urađeno, kako povećati nivo preventive i odgovore na još mnogo zanimljivih tema čitajte u intervjuu koji slijedi.

Otkud ideja za stvaranjem Nacionalne strategije za prevenciju oralnih oboljenja kod djece od nula do 14 godina u Makedoniji?

Ideja za otpočinjanjem projekta Nacionalne strategije za prevenciju oralnih oboljenja kod djece od nula do 14 godina potekla je od lošeg stanja oralnog zdravlja u državi. Grupa eksperata koje je imenovalo ministarstvo zdravlja napravila je ispitivanje kako bi se utvrdio KEP indeks i ispostavilo se da je on previsok, te da iznosi 6,88. Zbog toga smo došli na ideju da napravimo nešto dobro za našu djecu.

Strategija je počela da se implementira od 01.01.2008. godine i kontrolu vrši ministarstvo zdravlja zajedno sa eksternim ekspertom kojje je imenovala SZO, u saradnji sa ministarstvoiom lokalne samouprave, ministarstvom obrazovanja, stomtološkog fakulteta, stmatološke komore i Makedonske asocijacije stomatologa.

Nacionalni koordinator projekta je prof. Mile Carčev, a ja sam bila dio koordinativnog tijela.

Šta je urađeno u okviru tog tijela?

Za početak smo napravili jedan priručnik koji je sadržavao pet preventivnih mjera. Te mjere su kontrola unosa šećera, zalivanje fisura, edukovanje školske djece, primjena fluorida i hemijska i mehanička kontrola dentalnog plaka.

Taj priručnik je takođe sadržavao protokole o izvođenju svih ovih preventivnih mjera. Pokušali smo da uradimo i nešto sa fluorisanim mlijekom, ali taj projekat nije naišao na dobar prijem kod građana, prije svega zbog neopravdanog straha. Roditelji mnogo toga traže na internetu gdje, osim korisnih, takođe ima i neprovjerenih i netačnih informacija. Porogram je startovao, čak smo imali i posebno obučen kadar, bilo je organizovano mnogo javnih rasprava i debata na temu fluora, ali nakon izvjesnog vremena sve je moralo stati.

Da li se, po Vašim saznanjima, igdje u regionu mjeri indeks karijesa i koliko je važno da se vodi ta evidencija?

Veoma je važno poznavati indeks i naša ideja kada smo napravili Nacionalnu strategiju je upravo da u svakoj regiji bude po jedan stomatolog koji će da vodi evidenciju i vrši sistematske preglede djece. Ideja je bila da se svi podaci obrade elektronski, međutim, na žalost, i dalje imamo problem sa papirologijom pa nismo baš mnogo učinili na tom polju.

Struktura tog indeksa govori nam koliki je udio nesaniranog karijesa, pa je s toga veoma važno imati jednu takvu statistiku. Na primer, ako je prosjek nesaniranog karijesa iznad 50 odsto to nam, između ostalog, može reći da djeca možda nemaju pristup zaštiti ili prevenciji, da možda nemaju dobre navike za odrzavanje oralne higijene… To nam u suštini ukazuje gdje postoji problem, ali na nama je da ga riješimo.

Da li u Makdeoniji postoje školske ambulanbte i da li bi ih trebalo vratiti tamo gdje ih nema?

Ranije je u Makedoiniji bilo školskih ambulanti, ali sada ih više nema. One su, međutim, jako važne i njih je potrebno vrtiti u opticaj. Sa druge strane naša strategija je učinla to da specijalisti dječje i preventivne stomatologije rade samo zalivanje fisura i edukaciju po školskim i predškolskim ustažnovama, ali ne rade kurativu. Neki od njih nisu bili baš srećni tom odlukom, jer to što oni treba da rade na Zapadu obavljaju oralni higijeničari i oni to doživljavaju kao devalvaciju naše specijalizacije.

Koliko je važno od najranijeg doba imti zdrtave zube. Ali me interesuje, ako mi možete odgovoriti, koliko dobra preventiva utiče na zdravlje nacije, da li uopšte možemo govoriti u tom skaliranju?

Ovo je vemna dobro pitanj jer kadfa govorimo o ralnm zdravljui njegovom očuvanje, mi zašravo pričamo  i o zdravlju cijeliog organizma. Očuvanmjem oralnog zdravlja mi štitimo kompletan sistem gotovo svih organa. Ono utiče na kvalitet života i mi smo srećni špo smo Strategijim uspjeli da smanjimo indeks. On je kod dvanestgodišnjaka sada na niovu 3,5, međutim, još treba da radimo jer je preporuka SZO da indeks bude na niovu manjem od tri.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -