Krajem februara, doktor Saša Dabić iz Banjaluke izabran je za novog predsjednika Komore doktora stomatologije Republiike Srpske. Riječ je o mladom stomatologu, specijalisti oralne hirurgije, implantologu. Završio je Stomatološki fakultet u Banja Luci, a specijalističke studije na Stomatološkom fakultetu u Beogradu na Klinici za Oralnu hirurgiju. Učesnik brojnih kongresa i stručnih usavršavanja u zemlji i inostranstvu. Kolege su prepoznale njegov rad, kvalitet i dale mu podršku.
Koliko za vas lično znači što ste izabrani za predsjednika Komore doktora stomatologije Republike Srpske, odnosno što su vam kolege ukazale povjerenje?
Prije svega, za mene to znači veliku čast, ali i veliku odgovornost, da predstavljam više od 1.200 doktora stomatologije u Republici Srpskoj. Istovremeno moj izbor na jednu ovako važnu funkciju znači da su svi moji dosadašnji napori u cilju unapređenja stomatološke struke u Republici Srpskoj, odnosno BiH, bili vođeni u pravom smjeru u smislu stvaranja što boljih uslova za razvoj stomatologije na našim prostorima. U Republici Srpskoj je došlo do smjene generacije u stomatologiji, gdje je svakim danom sve više mlađih kolega, koji ubrzanim korakom traže svoje mjesto pod „ stomatološkim suncem“, pa je i moj izbor rezultat jedne takve vizije u kojoj nove, svježije snage treba da pruzmu odgovornost za što bolje funkcionisanje struke u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini. Naravno, obavljanje ovakve jedne funkcije sa sobom nosi još veća odricanja na profesionalnom planu, ali isto tako nosi i jednu ogromnu satisfakciju da su brojne kolege izabrale baš vas, da ih predvodite, u ne baš tako lijepim vremenima u jednu bolju i svjetliju stomatološku budućnost.
Kakvi su vam planovi/aktivnosti tokom vašeg petogodišnjeg mandata?
Nakon sprovedenih izbora unutar same Komore, u narednom periodu je neophodno pristupiti formiranju vrlo važnih komisija, bez kojih je rad Komore nezamisliv. Aktivnosti u budućem vremenu će biti koncentrisane, prije svega na aktivnom učešću u izradi i donošenju različitih zakona i pravilnika, a koji se tiču funkcionisanja stomatologije na našim prostorima. U toku je izrada nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske, Zakona o evidencijama i statističkim istraživanjima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srpske, kao i Zakona o zdravstvenom osiguranju. U okviru svih gore navedenih zakona, neophodno je što bolje definisati sam položaj javnih i privatnih stomatoloških zdravstvenih ustanova, kako bi njihovo funkcionisanje podigli na jedan viši nivo. Takođe, neophodno je kroz razgovor sa predstavnicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske omogućiti i privatnim stomatološkim ambulantama da potpisuju ugovore o pružanju stomatoloških usluga i na taj način omogućiti zapošljavanje velikog broja mladih kolega u privatne zdravstvene ustanove. Takođe, kroz razgovore sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, neophodno je omogućiti da se komorama vrate oduzeta prava u smislu aktivnog učešća u sprovođenju kontinuiranih edukacija i njihove evaluacije i akreditacije, jer mislim da sadašnji način na koji se vrši proces akreditacije i evaluacije naučnih skupova nije dao željene rezultate. U narednom periodu ću zajedno sa svojim kolegama obići sve regije unutar Republike Srpske i kroz aktivan razgovor sa kolegama pokušati pronaći zajednički stav na koji način unaprijediti struku u vremenu koje dolazi. Naša velika pokretačka snaga treba da budu upravo mlade kolege sa svojim novim i svježijim idejama, koje će ubrzano dovesti do napretka u struci.
Da li svako može postati član komore ili moraju da se ispune određeni uslovi?
Članstvo unutar Komore doktora stomatologije Republike Srpske je zakonska obaveza za sve one doktore stomatologije, koji se profesionalno bave pružanjem stomatoloških usluga u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Republike Srpske, za razliku od članstva unutar različitih stomatoloških udruženja i sekcija, koje predstavljaju članstvo na dobrovoljnoj osnovi. Da bi neko postao član Komore, neophodno je da posjeduje diplomu o završenom Stomatološkom fakultetu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu , koje zajedno sa uvjerenjima o prebivalištu i državljanstvu predaje u stručnu službu Komore, na osnovu kojih se upisuje u Imenik članova Komore i izdaje licenca i uvjerenje o samostalnom obavljanju profesionalne stomatološke djelatnosti. Period važenja licence je pet godina, a doktor stomatologije je dužan da kroz različite vrste kontinuirane edukacije za taj period sakupi 50 bodova, kako bi mogao produžiti licencu.
Može li i na koji način komora da pomogne stomatolozima, odnosno svojim članovima u daljoj edukaciji?
Nažalost, po važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Pravilniku o provođenju kontinuirane edukacije, Komora nema prava organizovanja stručnih skupova bilo kakve vrste, međutim u saradnji sa Medicinskim fakultetima, odsjek za stomatologiju u Banja Luci i Foči, Udruženjem stomatologa Republike Srpske i drugim zdravstvenim ustanovama, se u Republici Srpskoj organizuje godišnje dovoljan broj naučnih skupova, gdje su naše kolege u mogućnosti da čuju i prate sva nova dostignuća iz stomatologije i na taj način budu u korak sa kolegama iz inostranstva.
Sve je veća ekspanzija stomatologa i stomatoloških ordinacija u Republici Srpskoj, posebno u Banjaluci. Smatrate li da možete da parirate kolegama iz razvijenijih zemalja u smislu opreme i usluga?
Neadekvatna upisna politika na fakultetima, kao i mogućnost otvaranja privatnih stomatoloških fakulteta u našem bližem okruženju, dovela je do velike ekspanzije i pojave velikog broja novih kolega, doktora stomatologije, na našim prostorima. Kao lančanu reakciju smo dobili takođe i veliki broj novootvorenih stomatoloških ambulanti, pogotovo u gradu Banja Luci. To je dovelo do stvaranja jedne zdrave konkurencije, međutim isto tako, bih želio napomenuti da je i jedan mali broj kolega iskoristio takvu situaciju i kroz neprijavljene stomatološke ambulante, uz neadekvatne uslove i znatno niže cijene, ostale kolege stavili u nezavidan položaj. U našem budućem radu ćemo se takođe boriti kroz saradnju sa inspekcijskim organima, da se ovakve pojave što prije eliminišu i da se sve kolege postave u isti položaj, a da znanje i profesionalan odnos prema radu sa pacijentima bude ono što će odlučivati kod pacijenata o njihovom izboru u smislu pružanja stomatološke usluge. Sa punim pravom mogu reći da kolege u Republici Srpskoj ulažu velike napore u sopstvenu edukaciju, kao i opremanje vlastitih zdravstvenih ustanova, te da kao takvi stvaraju jedan pozitivan ambijent, koji je prepoznat od velikog broja pacijenata iz inostranstva, koji u sve većem broju dolaze u Republiku Srpsku, naročito njezine pogranične gradove, u kojima mogu dobiti savremenu stomatološku uslugu jednaku kao i u nekim znatno razvijenim evropskim gradovima.
Kakvo je vaše mišljenje po pitanju stomatološkog turizma i može li Republika Srpska u tome biti lider u regionu?
Lično, ja sam veliki pristalica razvijanja stomatološkog turizma, ali prije svega sa jednim visoko razvijenim profesionalnim odnosom prema svakom pacijentu. Svjedoci smo kako i taj stomatološki turizam može otići u nekom drugom neželjenom pravcu, prije svega kod onih kod kojih je novac na prvom mjestu, a ne etički i profesionalno pružena stomatološka usluga. Da bi jedan ovakav projekat uspio, neophodno je da ga država podrži sa svim svojim raspoloživim sredstvima. U tom pravcu u Republici Srpskoj na inicijativu Ministarstva trgovine i turizma u prošloj godini je došlo do osnivanja tzv. Klastera zdravstvenog i banjskog turizma, koji okuplja sve relevantne zdravstvene ustanove, hotele i banje, koje imaju interesa za razvijanje ovakvog jednog projekta. Takođe, nove avio linije uvedene sa banjalučkog aerodroma, postavljaju grad Banja Luku u sam centar dentalnog turizma, što se već može osjetiti u nekoliko zadnjih mjeseci po pristizanju velikog broja pacijenta iz Švedske, Belgije i Njemačke. U budućnosti je za očekivati da Republika Srpska postane prepoznatljiv brend kada je u pitanju dentalni turizam, a na nama je da stvaramo što bolje uslove za razvoj stomatologije, prateći savremene svjetske trendove, odlazeći na stalne edukacije i istovremeno primjenjujući novostvorena znanja u svakodnevnom poslu – zaključio je Dabić.
