fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju - Dr Mirjana Đuričković: Stomatološka njega bi trebalo da se vrati...

Intervju – Dr Mirjana Đuričković: Stomatološka njega bi trebalo da se vrati u škole

- Advertisement -

Studenti Medicinskog fakulteta studijskog programa stomatologije, bili su aktivni tokom čitavog marta. U tome su imali nesebičnu podršku svojim profesora, a posebno od Mirjane Đuričković. Pratila ih je u praktično svakoj akciji. Riječ je doktorki koja je diplomirala na Stomatološkom fakultetu u Beogradu 1992. godine. Specijalizaciju iz oblasti dječije i preventivna stomatologija završila je 2000, a magistarsku tezu pod nazivom “Oralno zdravlje u djece Crne Gore“ odbranila je 2008. godine, takođe, na Stomatološkom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju pod nazivom ,,Stanje oralnog zdravlja u djece oboljele od dijabetes mellitusa tip I u Crnoj Gori” odbranila je 2012. na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i time stekla akademsko zvanje doktora nauka.

Izbor u zvanje docenta je stekla 2014. na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Izvodi nastavu na studijskom programu stomatologija na predmetima: Preventivna stomatologija I i II, Dječja stomatologija, Bolesti zuba predklinika, Predklinička endodoncija, Restaurativna odontologija i Urgentna stanja u stomatologiji. Zbog toga je i idealan sagovornik na temu dječije stomatologije, odnosno sve češćeg karijes.

-Dosta je učestao karijes, mali procenat djece sa mliječnom denticijom je bez karijesa. Svi oni imaju ideju, odnosno znaju o oralnoj higijeni, znaju šta treba da se radi, ali u praksi to nije primjenljivo. Da je primjenljivo, ne bi bilo toliko karijesa – ističe doktorka Đuričković.
Na pitanje koji je razlog da se to ne sprovodi u praksi, odgovor je bio jasan.
-Po mom mišljenju, treba malo više poraditi na kolektivnoj svijesti. Roditelji su kod nas zauzeti, u ovom haosu od života, nemaju puno vremena da budu posvećeni djeci, naročito u predškolskom uzrastu, gdje kažu pa oni peru zube. Ne mogu djeca da peru zube, jer nemaju tu motoričku spretnost, jer motorika ruku se razvija kasnije. Roditelji su ti koji djeci treba da peru zube. Tačnije, djeca se puste da peru zube, da bi se stekla pozitivna navika, a oni su ti koji kontrolišu kvalitet opranosti i ako nešto nije kako treba, a obično je tako, oni moraju to da odrade do kraja sa svojom djecom. Mislim da je tu najčešća greška.
Jedan od razloga karijesa je i u lošoj ishrani.
-Nije stvar u tome da djeca ne smiju da jedu slatkiše, nego je bitno da postoji određeni vremenski period koji treba da bude između dva obroka, a on je dva i po sata. Činjenica je da se kod nas uvijek nešto kricka, bilo smoki, čips ili čokolada, da se to razvlači čitav dan. Onda se dolazi do začaranog kruga, gdje su usta konstantno izložena kiseloj sredini i u takvim uslovima, uz nepravilnu tehniku pranja zuba, dolazi do karijesa“

Da bi se spriječila pojava karijesa, jedan od prvih zadataka je i pravilno pranje zuba.
„Jako je bitna tehnika pranja. Tačno postoje određene zone u ustima koje se slabije peru i postoje određene edukacije, na koje idemo i mi doktori, gdje nas uče pravilnim tehnikama pranja zuba koje mi kasnije prenosimo svojim kolegama, a oni to prenose pacijentima. Nekada se ima vremena za to u stomatološkoj ordinaciji, nekada ne, pa čitav smisao akcije koji se sprovodi tokom čitave godine, a posebno marta mjeseca ima za cilj da se nauči pravilna oralna higijena. Nas je malo, a jako je puno mlade populacije, pa ne može sve da se stigne. Promocija oralnog zdravlja je dio metodskih jedinica preventivne i dječije stomatologije.

U zemljama u Evropi i svijetu, u kojima postoji školski stomatolog, ima najmanje karijesa.
-Školska stomatološka njega je predivna stvar i, po mom mišljenju, bi trebala da se vrati. Zemlje koje imaju najmanji broj karijesnih zuba, kod dvanaestogodišnjaka koji su reprezentativni uzrast za nadzor karijesa u svijetu, pominju danski model. Zašto danski? Zato što oni imaju školsku stomatološku njegu, u Škotskoj imaju preventivni program školske stomatološke njege…
Objašnjava i zbog čega je takvog mišljenja.
-Tu su djeca sva na jednom mjestu, dostupan im je stomatolog. Potom promotivnim aktivnostima, indivindualnim zdravstvenim radom, zdravstvenim radom u malim grupama, roditeljskim sastancima koje organizuju nastavnici i stomatolozi, mogu da se pozivaju djeca da dođu u svako doba da se iskontrolišu. I od prvog razreda se kreće sa preventivnim i profilaktičkim mjerama i u svakom slučaju, vi tu možete ful profilaksu da radite pod nadzorom svaki dan, jer su vam djeca tu. Ovako su djeca raštrkana po ordinacijama i to onda ima više indivindualni karakter. Naše kolege koje imaju potpisan ugovor sa fondom su izuzetno vrijedne, naporno rade i trude se, ali za neki globalni boljitak, mislim da je bolje da postoji školska stomatološka njega – zaključila je doktorka Mirjana Đuričković.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -