fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju – Dr Jurić: U Hrvatskoj je KEP 12-godišnjaka oko 2,6, što...

Intervju – Dr Jurić: U Hrvatskoj je KEP 12-godišnjaka oko 2,6, što i nije tako loše

- Advertisement -

Loše oralno zdravlje djece je posljedicam konzumiranja previše šećera, ali i, prije svega, nedovoljne brige o zubima. U zemljama u okruženju, kao i u Crnoj Gori, karijes je izuzetno rasprostranjen.

Da bi se u Hrvatskoj to spriječilo, u dječjim vrtićima i školama uskoro kreće pilot-projekt nadziranog četkanja zubi. U pilot-projektu učestvuje 11 dječjih vrtića sa po dvije ili više grupa djece u dobi od tri godine i prvačići u 10 osnovnih škola sa po dva razredna odjela.

Na tu temu, razgovarali smo sa doktorom Hrvojem Jurićem, čija su uža područja interesovanja prevencija karijesa, hemijska i mehanička kontrola plaka, mikrobiologija usne šupljine, endodontski postupci kod mliječnih i mladih trajnih zubi, dentalna traumatologija i estetski rekonstruktivni postupci.

Riječ je o stručnjaku koji je od 2008. do 2015. godine bio predsjednik Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju HLZ-a, dok je od 2015. godine predsjednik Hrvatskog stomatološkog društva i sekretar Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju HLZ-a.

Kakva je situacija sa oralnim zdravljem kod djece u Hrvatskoj? Sem u Sloveniji, u ostalim zemljama bivše Jugoslavije je izuzetno loša.
„Loše oralno zdravlje kod djece jako je relativna ocjena. Da bi govorili egzaktno o toj temi potrebni su nam epidemiološki podaci koji su usporedivi. Temeljem aktivnosti koje se trenutno provode u Hrvatskoj imamo aktualne i vrlo pouzdane podatke koji govore da je KEP 12-godišnjaka u Hrvatskoj oko 2,6 što i nije tako loše kako se procjenjivalo prije uvođenja nacionalnog programa prevencije karijesa“.

Ima li Hrvatska program za prevenciju karijesa kod djece i šta on podrazumijeva?
„Hrvatska ima nacionalni program za prevenciju i očuvanje oralnog zdravlja pod nazivnom „Zubna putovnica“ koji se provodi već četvrtu godinu. To je zubni karton koji bilježi trenutni dentalni status djeteta te prati buduće stomatološko liječenje, a distribuira se kroz odlično organizirani sustav školske medicine prilikom upisa u osnovnu školu i kod učenika 6. razreda. Želja je da se Zubna putovnica primjeni i kod upisa u vrtić te tijekom srednjoškolskog obrazovanja kada su nam djeca ukupne populacije još dostupna. Radi se trenutno i na pilot projektu kako bi se na nacionalnoj razini uvelo standardizirano četkanje zuba u vrtićima i nižim razredima osnovne škole. Pojedine Županije imaju i svoje neovisne programe prevencije karijesa kod djece koji su se također pokazali učinkoviti i redovito se organiziraju“.

Zemlje u Zapadnoj Evropi (Danska….) imaju stomatologe pri školama. Da li je takav slučaj i u Hrvatskoj i kakvo je vaše mišljenje po tom pitanju?
„U Hrvatskoj nema stomatoloških ordinacija u školama. Koliko znam ima ih nešto u susjednoj Sloveniji. Ovakav sustav ima određene prednosti, prije svega zbog dostupnosti usluge i orijentiranosti ordinacije djeci. Naravno ima i potencijalne mane, a i troškovi takvih ordinacija mogu postati potencijalni teret zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj je dostupnost stomatoloških ordinacija i usluga na vrlo dobroj razini te sam mišljenja kako ovaj skandinavski model kod nas nije nužno potreban, iako je sigurno primjenjiv i učinkovit“.

Prevencija je ključ svega. Na koji način bi se kod ljudi mogla probuditi svijest o značaju prevencije.
„Jedan od najvažnijih faktora koji će osigurati uspješnu prevenciju bolesti zuba i sluznice usta je razvoj svijesti kod pacijenata o važnosti prevencije bolesti usne šupljine te stoga često predstavlja najveći mogući izazov za sve sudionike u prevenciji bolesti. Prenošenje važnih i točnih informacija te edukacija od strane profesionalaca prema populaciji mora biti na najvišoj mogućoj razini i vrlo kontinuirana. Na taj način će se sigurno postići dobri rezultati. Pravilno informiranje roditelja od izuzetnog je značaja, jer će on prenijeti dobre navike održavanja oralne higijene i redovitih stomatoloških pregleda na dijete. Nažalost, taj segment u našim južnim zemljama često je zanemaren i podložan roditeljskoj improvizaciji gdje ne dobijemo odgovarajuću podršku obitelji i kuće. Tako uz neadekvatnu prehranu i slabo održavanje oralne higijene imamo učestalost karijesa kod djece koja nije dobra i svakako bi se trebala smanjiti, a svijest je pri tome ključan faktor“, zaključio je doktor Jurić.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -