Lijepe stvari veoma često nisu zdrave. Međutim, postoje i one druge samo kada su lijepe su zdrave. Ako nisu lijepe, ne samo što nisu zdrave i preporučljive, već mogu da izazovu mnogo problema i komplikacija.
Holivudski simbol su blistavo bijeli zubi kao biseri. Zub je zdrav i dobar smao kada je lijep. Kako smo dobro zagazili u 21. vijek, logično je da se zubi ne kvare, da su svima besprjekorno zdravi i lijepi, ali nije tako.
„Danas je situacija mnogo gora nego prije 20, 30, 40 godina i onda se raspidno pogoršava. Vidjećemo do kog trenutka će pogoršanje nastati. Imamo jako nepravilne zube, sve više i više, imamo sve više i više karioznih zuba, a te dvije stvari su međusobno povezane – ako ima puno karijesa, onda ima puno nepravilnih zuba zato što kod djece u mješovitnoj denticiji, kada u ustima imaju i mliječne i stalne zube, kada ekstrahiramo mliječne zube prije vremena, prije nego što se oni sami rasklate, onda se susjedni zubi pomjere, zatvore taj prostor i onda nepravilno niču.
Koliko se karijes rapidno povećao posljednjih 20 godina, pokazuje činjenica da ispitivanja u Evropi okazuju da ispitujući ljude preko 65 godina, najviše bezubih ima u BiH, preko 78%. Na drugom mjestu je Albanija sa 69%, i na trećem mjestu su Bugari sa 53%. Ono što je interesantno kada poredimo sa nekom zemljom van Evrope i Balkana. To je da Kanađani imaju više bezubih ljudi u tom uzrastu nego u Bugarskoj. E sada će neko pitati kako vi znate šta je bilo prije 200, 300 godina.
Arheolozi kada iskopaju neka materijalna dobra, pronalaze skelete i mi možemo na osnovu skeleta lobanje, zuba, vilica da utvrdimo kakvo je stanje zuba kod tih ljudi koji su prilikom iskopavanja pronašli. Najbolje podatke nam pokazuje Ramzes II, vladar koji je najduže vladao, živio je 90 godina. Imao je nepravilne, isturene zube, ali izuzetno zdrave. Jako malo kvarnih zuba je imao iz razloga što su Egipćani poslije ručka imali ritualn da narandžinin drvetom čiste zuba. Bio je simbol da imate zdrave zube. Njegova djeca su imala zdrave zube, ali su nepraviulnosti bile veće nego kod oca iz razloga što kada imate muža i ženu koji imaju nepravilne zube, onda će djeca imati još nepravilnije zube. Dosta je u pitanju stvar genetike“, objasnio je profesor dr sci stom. Slobodan Čupić, ortodont.
Kako možemo da utičemo na smanjenje karijesa, a samim tim i na smanjenje nepravlnog čoložaja zuba?
„Možemo jednostavno da smanjimo karijes na ličnom nivou, da brinemo o sebi i o svojim bližnjima i na državnom nivou. Na državnom novu ne možemo da utiče mnogo, ne samo kod nas nego i u svijetu zbog globalizma i šta se sve radi, ali možemo na ličnom nivou. Da izbjegavamo sve ono što može da šteti zubima. Prvo da krenemo od hrane. Ukoliko jedemo hranu koja goji, a sve je više gojaznih i djece i odraslih, onda se kod gojazne djece već pojavljuje arteroskleroza, oštećuju se onda bubrezi i jetra… Tako unijeta hrana, koja se danas prodaje u restoranima brze hrane, ona vam traži da uzimate nešto gazirano da pijete i kada opteretite želudac sa tim emulgatorima, onda vam želuda staje, onda popijete to gazirano i želudac počinje da radi. Sva ta gazirana pića enormno oštećuju zube, prvenstveno Koka-kola“.
Postoji taj strah od zubara. Može li to da se prevaziće da se ne plaše zubara i da peru zube?
„Mogu reći da sam kompetentan za to jer sam sa kolegama napisao udženik Dječija stomatologija za fakultet na 800 strana, preventivni program po najsavremenijim metodama. Vrlo jednostavno djecu možemo da naučimo da vode računa o higijeni zuba. Djeca kada su mala, imitiraju roditelje i šta god da roditelji urade, malo dijete kaže hoću i ja. Vi ga motivišete, ne prisiljavate ga da to uradi, jer prisila nije pedagoška mjera. Kroze neku igru vi djetetu perete zube, on vama i možete ga dovesti do toga da mu pređe u naviku. Da se ne boji zubara to je jednostavno. Roditelj kada ode kod zubara na neku intervenciju, sjednu u tu stolicu, dijete stoji sa strane i gleda i to mu sutra postane normalno. Najopasnije je ako dijete dovedete kod zubara sa bolom, to neće biti prijatno, to će biti šok. Treba ga dovesti kada ga ništa ne boli“, zaključio je dr Čupić.
