fbpx
NaslovnaIntervjuI genetika ima veliki uticaj na oralna oboljenja

I genetika ima veliki uticaj na oralna oboljenja

Nauka iz dana u dan napreduje. Očekujemo uskoro rezultate brojnih naučnih istraživanja, nove dokaze i domete nauke.

Automobile sa biometričkim senzorima, savitljive pametne telefoni… Brzo ćemo koristiti otisak prsta umjesto pina za platne kartice, a traže se novi lijekovi, a i dalje imamo veliku učestalost dentalnih oboljenja. Zbog čega je to tako?

- Advertisement -

Nauka podsjeća da je oralno zdravlje dio ukupnog zdravlja. Možda previše jednostavno, ali ne možemo reći da smo zdravi ako imamo pokvarene zube.

Foto: novosti.rs

Oralna oboljenja utiču na cio organizam – srce, bubrege, zglobove, nervni sistem, vid i sluh. Najčešća su karijes i oboljenja potpornog aparata zuba (parodontopatije).

„Glavni cilj nam je da sve što je novo, dobro i provjereno u nauci što prije primjeni u stomatološkoj praksi. To nije samo trend naše škole, već škola u cijelom svijetu. Danas koristimo lasere, koristimo vazduh za bušenje zuba i na taj način od nečega što je nekada bilo jako bolno, danas možemo da pružimo neke bezbolne tretmane i bez anestezije. Nauke je toliko napredovala da mi posebnu pažnju posvećujemo preventivi. Ne samo spriječavanju nastanka oralnih oboljenja, već ranoj dijagnostici. Ta rana dijagnostika je nama jako važna. Ako ustanovimo da su se kod nekoga stekli uslovi za razvitak oralnih oboljenja, mi možemo sa nekim preventivnim i proifilaktičkim mjerama da spriječimo nastanak kaviteta ili karijesa, rupe u zubu. To je strašno veliki doprinos. Ono što smo prije bušili, punili, sada možemo sa nekim medikamentima da zacijelimo zub, da pospješimo sve procese remineralizacije“, objasnio je prof. dr Zoran R. Vulićević, redovni profesor Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i upravnik Klinike za dječiju i preventivnu stomatologiju.

Da li je prevencija jedan od glavnih uporišta savremene stomatologije?
„Preventiva je u svemu važna, u medicini, pa i u stomatologiji. Možemo da kažemo grubo da u preventivi postoje četiri stuba – jedan je značaj oralne higijene, drugi je šta jesti (način ishrane, dijeta), treći je primjena različitih sredstava koja ojačavaju zubna tkiva i četvrti su redovne kontrole. Ko sluša ta četiri savjeta, neće imati problema sa oralnim oboljenjima“.

Foto: youtube.com

Preventiva se vremenom mijenjala. Preporuke za preventivu sada nisu iste kao, recimo, prije 30 godina. Šta se podrazumijeva pod oralnom higijenom, a šta pod pravilnom ishranom?
„Preventiva se najmanje promijenila u ovih 30 godina. Onaj ko je prao zube tada nije imao karijes, kao ni onaj što danas pere zube, neće imati karijes. Onaj ko vodi računa o načinu svoje ishrane, o uobračavanju slatkiša. Ne možemo reći djetetu slatkiši nisu odbri, nemoj da ih jedeš, dobićeš karijes. Možemo da mu kažemo, znajući naš organizam, fiziologiju, uzimajte slatkiše uz obrok, kada je lučenje pljuvačke najveće, onda će pljuvačka sprati te slatkiše. To možemo da uradimo“.

Koliko je u stomatologiji različitih oboljenja?
„Dosta, a najčešća su karijes i parodontopatija. Ove dvije bolesti su postale vezane sa socijalnim statusom pacijenata. Kada sam bio mlad, čitali smo Čarls Dikensa i onaj mali je imao sve zdrave zube, a vlastelini su imali loše zube. Milovan Glišić je napisao knjigu „Glava šećera“, jer je tada šećer toliko vrijedio. Bogati su imali pristup šećeru i nisu imali zube, a siromašni nisu imali pristup šećeru i zato su imali zdrave zube. Danas se sve okrenulo naopako, jer su šećeri skriveni. Kupite kečap u njemu imate šećera, a neću da pričam o slatkim pićima… I ti skriveni češeri uništavaju zube, kao i ona torta poslije obroka“.

Koliko se moguće da se nešto iskompluke od karijesa do apscesa i da ugrozi opšte zdravlje?
„Karijes je jedan dugotrajan proces. Poremećaji re i demineralizacije mogu da traju jako dugo. Kada prevagnu procesi demineralizacije, potrebno je između šest mjeseci i dvije godine da se probije gleđ, da se dođe do zubne kosti – dentina, a pošto je on kao sunđer, kroz te kanaliće da dođe do pulpe, da s eon infircira. Pošto je u stiješnjenom prostoru, jednostavno on tu odumre i onda dobijemo gangrenu. Istina je da neke bakterije mogu iz zuba da dođu u krvotok. Istina je i da su naša usta puna bakterija i te bakterije žive u simbiozi sa našim organizmom. Ako ih mi uklanjamo, njihov broj nije toliko da pravi neke probleme. Ukoliko bi te bakterije promijenile mjesto u organizmu, mogle bi da dovedu do ozbiljnih oboljenja“.

Foto: vulicevic.com

Da li genetika ima uticaj na dentalna oboljenja?
„Kako da ne i to dvostruko. Rekao sam da kada se dijete rodi da su njegova usta sterilna, odnosno da nema bakterija. To znači ne da nešto uzme, već naslijedi bakterije od roditelja. Sa druge strane, oni nasljeđuju i sklop, organizam. Količina pljuvačke je tu manje, više isto. Ono što se isto nasljeđuje odnosno kopira su navike. Ako roditelji ne peru zube, dijete neće imati naviku da pere zube. Dijete mora da vidi da roditelj pere zube. Oni nikada nisu vidjeli roditelje da peru zube i sada mu vi kažete ajde da pereš zube, ono će reći „a ti“. Kada ti to radiš. Navike se nasljeđuju, navike u ishrani, oralne navike, navike odlaska kod stomatologa… Sve se to nekaklo nasljeđuje. To nije genetski materijal, ali je nasljeđe. Kome su roditelji išli kod stomatolloga, to dijete ima sve zdrave zube“, zaključio je prof. dr Zoran R. Vulićević.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -