fbpx
NaslovnaIntervjuHigijena zuba i usne šupljine je važna zbog prevencije mnogih oboljenja

Higijena zuba i usne šupljine je važna zbog prevencije mnogih oboljenja

- Advertisement -

Zubi su najtvrđe tkivo u našem organizmu, čija se tvrdoća mjeri odnosno upoređuje sa tvrdoćom dijamanta.

Sa jedne strane, na naše opšte zdravlje može uticati i zdravlje zuba, a sa druge strane pošto su zubi vidljivi u našoj svakodnevnoj komunikaciji, oni predstavljaju ogledalo naše higijene.

Pored estetskog, imaju i upotrebnu funkciju. Zato je važno održavati pravilnu oralnu higijenu.

dr Srđan Žugić (Foto: youtube.com)

„Postoji nekoliko načina klasifikacije zuba. Zubi se mogu podijeliti po periodu nicanja, morfološkom obliku, lokalizaciji u deltalnom luku. Čovjek ima dva perioda nicanja zuba, pa na osnovu toga razlikujemo primarnu ili mliječnu denticiju i stalnu denticiju ili stalne zube. Mliječna denticija se sastoji od 20 zuba čije nicanje počinje, otprilike, u šestom mjesecu života. Rijetko mogu početi nicati i ranije, a veoma rijetko beba odmah po rođenju ima iznikle zube koje su označavaju kao prenatalni. Stalna denticija se obično sastoji od 32 zuba i oni počinju nicati od šeste godine života. Postoji takozvani period mješovite denticije kada dolazi do smjene mliječnih zuba sa stalnim zubima. U ustima djece su prisutni i mliječni i stalni zubi i taj period traje od šeste do 12, 13 godine života“, objašnjava doktor Srđan Žugić.

Kod odraslih ljudi, morfologija (forma i struktura) zuba uglavnom se razlikuje po obliku njihove gornje površine (kruna) i broju korijena zuba.

„Prema morfološkim karakteristikama zubi se dijele na klase – sjekutići, to su prednja četiri gornja i donja zuba. Sama riječ im kaže da svojim oštrim ivicama sijeku hranu. Zatim očnjaci, dva gornja i dva donja zuba lijevo i desno. Iako po položaju pripadaju frontalnim zubima, predstavljaju ujedno i prelaz sa prednjih na bočne zube. Imaju jak i masivan korijen i služe za kidanje hrane. Zatim pretkutnjaci ili premolari, ima ih ukupno osam sa bočnih strana – gnječe i melju hranu. I na kraju kutnjaci ili molari. Pri punom zubnom nizu ima ih 12 i dijele se na prvi, drugi i treći molar, koji se još zove i umnjak. Nalaze se u bočnom predjelu vilice i usta i najveći su zubi po površini i obliku. Melju, drobe i gnječe hranu“.

Foto: Facebook/Nena Dent

I kod zuba postoje anomalije, koje predstavljaju abnormalnosti u strukturi, obliku, broju, položaju i veličini zuba ili njihovom međusobnom odnosu.

„Dentalne anomalije nastaju kao posljedica različitih faktora odnosno razvojnih metaboličnih smetnji. Mogu se podijeliti na urođene i stečene. Urođene anomalije su vezane za broj, veličinu, oblik i položaj zuba i abnormalne kalcifikacije pozicije. Neke od njih su makrodoncija i mikrodoncija koje predstavljaju poremećaje u veličini zuba. U prvom slučaju radi se o uvećanju, a u drugom o smanjenju zubnog organa. Anodoncija, hiperdoncija ili hipodoncija su poremećaji vezani za broj zuba. Anodoncija predstavlja potpuno odsustvo mliječnih i trajnih zuba, a hiperdoncija bi bila razvoj prekobrojnih zuba. Hipodoncija je pojava odsustva nekih zuba. Treba pomenuti i oligodonticiju, izraz koji predstavlja odsustvo šest ili više zuba“.

Foto: kurir.rs

Nepravilnosti u obliku zuba su geminacija i fuzija.

„Geminacija je pojava kada se zub podijeli na dva dijela, a fuzija se odnosi na spajanje više zuba u jedan. Stečene anomalije predstavljaju osnovnu patologiju stomatognatnog sistema. Ovdje se ubrajaju malokluzije, prelomi, erozije i patološka abrazija. Malokluzija je najčešće nasljedni poremećaj u kojem gornji i donji zubi ne pristaju svojim kvržicama tačno jedni na druge, jer zubi pri rastu zauzimaju abnormalan položaj i ne mogu nesmetano obavljati svoju funkciju. Korekcija se vrši pomoću takozvanih ortodontskih aparata koji dovode zub u normalan položaj“.

Bolesti zuba spadaju u najčešća oboljenja ljudskog roda.
„Smatra se da oko 97 % ljudi ima neko oboljenje ili problem sa zubima. Bolesti zuba se dijele u dvije grupe, karijes i njegove komplikacije te parodontopatije ili oboljenja potpornog aparata zuba“.

Zubni karijes je najčešće oboljenje zuba i jedno je od najrasprostranjenijih oboljenja kod čovjeka.

Foto: saveti.rs

„Karijes je hronična bolest tvrdih zubnih tkiva koji dovodi do razaranja zuba. Njegova etiologija je multikauzalna, a velika učestalost ga ubraja u najčešće bolesti savremenog čovjeka. Karijes počinje na površini zuba i to razgradnjom gleđi odnosno njenom demineralizacijom i progresivno prodire u dubinu i širinu, zahvatajući ostale strukture zubnog tkiva. Osnovni uzrok ove bolesti je bakterija takozvana streptokokus mutans. Kada se karije približi pulpi, nastaje upalna reakcija poznata kao pulpitis. Osim toga, ova infekcija može preći granice zuba i napasti okolna tkiva i strukture. Tada nastaju hronične i akutne komplikacije karijesa – periodontitis, apsces, granulom, gangrena pulpe, ciste…“

Poslije karijesa, parodontopatija je najrasprostranjenije oboljenje. Čak 90% stanovništva ima neki oblik parodontopatije.

„Parodontopatije su bolesti potpornog aparata zuba i mogu biti zapaljenske (parodontitis), atrofične (parodontoze) i mješovite. One mogu nastati kao posljedica opštih poremećaja u organizmu – avitaminoza, hormonalni poremećaj, alergije, trovanje teškim metalima ili kao posljedica lokalnih nadražaja – zubni plak, kamenac, unilateralno žvakanje, škripanje zubima, poremećaj okluzije… Početna faza bolesti se naziva gingivitis odnosnona upala desni ili gingive. Odlikuje se bolom, crvenilom, otokom i eventualnim krvarenjem. To je relativno češto oboljenje prisutno kod više od 80% ljudske populacije, ali nije naročito opasno. Ukoliko se ne liječi, bolest se može proširiti i na okolne koštane strukture – ligamente zuba. Nakon toga, u poodamkloj fazi javljaju se razgradnja kosti, gnojne upale, neprijatan zadah, rasklimavanje zuba. U terapiji parodontopatije vrši se uklanjanje uzroka iritacije, saniranje zuba, a ponekad protetsko i ortopedsko zbrinjavanje i održavanje oralne higijene“.

Foto: prva.rs

Da bi se spriječili bilo kakvi problemi sa zubima, važno je ići na redovne stomatološke preglede dva puta godišnje, kao i redovna i pravilna oralna higijena.

„Higijena zuba i usne šupljine je važna zbog prevencije mnogih oboljenja, kao što su karijes gingivitis, parodontopatija…Postoje dva vida oralne higijene – profesionalna i lična. Redovno čišćenje kloje obično rade stomatolozi služe za uklanjanje zubnog kamenca, mineralizovanog plaka, koji se pojavljuje i pored pažljivog i redovnog održavanje higijene. Profesionalno čišćenje se vrši pomoću raznih stomatoloških aparata koji pomažu u uklanjanju naslaga zubnog kamenca. Lična higijena se sastoji od pravilnog i svakodnevnog pranja zuba i korišćenja zubnog konca. Svrha oralne higijene je smanjenje patoloških agenasa u ustima, a cilj je uklanjanje i sprječavanje zubnog plaka. Sa porastom količine dentalnog plaka, raste i podložnost zuba karijesu, lošem zadahu i svim ostalim problemima. Četkica može da ukloni plak skoro sa svih površina zuba, osim u interdentalnim prostorima, a to su prostori između dva zuba. Za uklanjanje ostatka hrane i dentalnog plaka iz ovih prostora, koristi se zubni konac, interedentalne i sukularne četkice, ispirači i vodice za usta“, zaključio je doktor Žugić.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -