Pravilnom i masovnom preventivnom zaštitom oralnog zdravlja možemo iskorijeniti karijes u narednim generacijama kao što je to slučaj u skandinavskim zemljama, kazala je u razgovoru za naš portal doktorka Zana Čauši, jedna od predvodnika mlade generacije crnogorskih stomatologa.
Osim što profesionalno radi u privatnoj praksi Dr Čauši je zaposlena i na Stomatološkom fakultetu gdje radi sa mladim studentima. U zanimljivom intervjuu naša sagovornica priča i o snalaženju na tržištu, šansama i izazovima koje čekaju mlade stomatologa, radu sa studentima, značaju preventivne stomatologije i drugim zanimljivim temama.
STOMATOLOGIJA: Doktorko Čauši, Vi ste možemo reći jedan od predvodnika mlade generacije stomatologa u našoj zemlji. U ranijim intervjuima sa stomatolozima, razgovarali smo o njihovom viđenju reforme zdravstva i načinima kako su oni doživjeli taj prelazak iz javnog u privatni sektor. Vi ste za razliku od starijih kolega već na fakultetu znali da je jedini put privatna praksa. Kako ste se Vi snašli u toj situaciji i šta mislite o sadašnjem sistemu zdravstvene zaštite?
DR ČAUŠI: Da, ja sam u trenutku kada sam se odlučila da studiram stomatologiju već bila svijesna šta me čeka. Ipak odlučila sam se za stomatologiju vođena, ne finansijskim interesom, već ljubavlju prema toj grani medicine. Jednostavno, odlučila je želja da budem humana, da pomognem ljudima. Nakon što sam završila fakultet imala sam sreću da se vrlo brzo zaposlim, ali je sada zaista teško mladim stomatolozima da započnu sopstveni biznis. Jer mladi ljudi koji su uložili toliko vremena i materijalnih sredstava da završe fakultet, tek tada treba da imaju zaista velika sredstva da pokrenu ordinaciju.
STOMATOLOGIJA: Kažete da ste imali sreće prilikom zaposlenja. O kakvoj je sreći riječ i šta bi to moglo da znači za druge Vaše mlade kolege?
DR ČAUŠI: Pa hoću da kažem da diploma nije nikako dovoljna, potreban je trud a i doza sreće. Ja sam bila dobar student i imala zaista visok prosjek ocjena, ali sam nakon obavljenog pripravničkog uporno tražila posao, a sreća je bila u tome što sam ga relativno brzo pronašla. Smatram da mlade kolega kao i ja treba da prvih nekoliko godina rade u ordinacijama sa provjerenim profesionalcima kako bi stekli valjana iskustva da kasnije pokrenu sopstvenu ordinaciju.
STOMATOLOGIJA: Sada ste već neko vrijeme na tržištu. Kako Vam se čini sadašnji način poslovanja ordinacija, odnosno tržišni sistem stomatološke usluge koji je uspostavljen?
DR ČAUŠI: Pa znate kako čitav sistem zaštite koji građani dobijaju putem ugovora između ordinacija i Fonda za zdravstvenu zaštitu je zaista lijepo osmišljen. Ipak, mislim da smo mi i dalje u početku razvoja i unapređenja tog sistema. Kod nas i dalje postoji nesaglasje između želja i mogućnosti, bilo da je riječ o stomatolozima ili pacijentima.
STOMATOLOGIJA: Osim što radite u privatnoj praksi, Vi ste angažovani i na stomatološkom fakultetu u radu sa studentima. Možete li nam približiti taj segment Vašeg rada?
DR ČAUŠI: Da, radim sa studentima. Konkretno držim vježbe iz preventivne stomatologije. Odlučila sam se na taj korak jer je postojala mogućnost da odmah nakon završenog fakulteta počem da radim sa studentima, prijavila sam se za posao i dobila ga. Imala sam sreće da radim upravo na onim predmetima koji su me najviše zanimali tokom studiranja, što su preventivna i dječja stomatologija. Zato sam sretna što studentima prve i druge godine mogu da prenosim znanje, a naročito na fakultetu na kojem sam i ja studirala. Tako recimo im objašnjavam neke nedoumice ili cake na koje sam ja nailazila i za koje znam da mogu da budu problematične studentima.
STOMATOLOGIJA: Da li to što ste gdinama starosti tako bliski studentima možda dodatno utiče da Vam studenti više vjeruju, da su opušteniji u neposrednoj komunikaciji i slično?
DR ČAUŠI: Sve ima svoje. Smatram da neko ko ima specijalizaciju, ko je iskusan, ko iz lične prakse može studentima da ukaže na neke važne stvari svakako ima niz prednosti kao neko ko radi sa mladim stoamtolozima. S druge strane ja sam sa studentima izgradila, neki više drugarski, nego odnos student-profesor tako da imaju više slobode da traže pojašnjenja. Ja se sjećam dok sam bila student nije mi bilo baš svejedno da po deset ili više puta pitam za neke stvari o kojima imam nedoumice. Sada studenti predlažu šta da radimo, na koji segment vježbi da više obratimo pažnju i imaju više slobode da ispolje sopstvena interesovanja.
STOMATOLOGIJA: Dječja i preventivna stomatologija su Vaša primarna polja interesovanja. Zašto su te dvije oblasti stomatologije tako važne i žašto se Vi odlučili da se njima posvetite?
DR ČAUŠI: Preventivna stomatologija je nešto što je budućnost stomatologije. Kod nas to još nije zaživjelo na način kako bi trebalo. Mi još imamo vrlo visok procenat djece i odraslih sa karijesom, sa protezama, zubnim nadoknadama, a smatram da se pravilnom preventivnom stomatologijom sve se to može spriječiti. Možda će nekim mladim kolegama preventivna stomatologija finansijski nedovoljno isplativa, ali naravno da j ebolje spriječiti nego liječiti i nešto na čemu treba raditi.
STOMATOLOGIJA: Da li u Crnoj Gori postoji zainteresovanost mladih stomatologa za dječju i preventivnu stomatologiju. Kakvo je stanje sa interesovanjem studenata?
DR ČAUŠI: Iskreno govoreći, sadašnja situacija je takva da nažalost nema veliki broj studenata koji se odlučuju da se posvete toj oblasti. Kod nas i dalje nema te neke finansijske perspektive kada govorimo o dječjoj i preventivnoj stomatologiji što smanjuje interesovanje studenata. Opet kažem kod nas sada imamo mnogo više osoba sa oboljenjima zuba, sa karijesom, sa nedostajućim zubima sa svim tim negativnim slučajevima, umjesto da se djete koje ima zdrave zube pravilno zaštiti. Sada putem programa Fonda za zdravstveno osiguranje djeca imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, tako da gotovo da ne postoje prepreke za pravilnu preventivnu zaštitu. Još jedna otežavajuća okolnost je što rad sa sa djecom zahtjeva mnogo više strpljenja, specifični pristup i dodatni napor kojeg nema u radu sa odraslima.
STOMATOLOGIJA: Rekli ste da kod nas još nema finansijske perspektive za stručnjake koji bi se isključivo bavili preventivnom i dječjom stomatologijom. Kakvo je stanje u razivijenim zemljama, koliko dobro posluju stomatolozi u domenu preventive, da li je to tamo isplativ posao?
DR ČAUŠI: Naravno, to je neuporedivo. Nama koji se bavimo stomatologijom ali i dijelu javnosti je poznata činjenica da u skandinavskim zemljama gotovo da i nema karijesa, ta bolest je zamo izuzetno rijetka pojava. Čak studenti stomatologije u tim zemljama dolaze baš u naše balkanske zemlje kako bi imali priliku da vide karijes, da vježbaju da steknu iskustva u liječenju te bolesti, da vade zube itd. Mislim da će se kod nas preventivna stomatologija razvijati i da je taj skandinavski model preventivne zaštite nešto čemu treba da težimo u budućnosti, da imamo generaciju bez karijesa.
STOMATOLOGIJA: Dakle, ako sam Vas pravilno shvatio ono što je iz ovog ugla naučna fantastika na Balkanu tj. da pojava karijesa kod građana bude na nivou statističke greške je nešto što možemo dostići za 10, 20 godina. Znači da pravilna preventiva može fundamentalno promijeniti zdravlje zuba naših građana kao što je to slučaj u zemljama Skandinavije koje ste pomenuli?
DR ČAUŠI: Tako je. Zato ja tvrdim da je preventivna stomatologija najvažnija grana naše struke. Jedan od načina unapređenja preventive su promocije zdravlja kroz vaspitno-zdravstvene programe koje smo u saradnji sa Fakultetom i privatnim kompanijama održavali u velikim tržnim centrima, školama i drugim mjestima. Smatram da je Stomatološki fakultet kroz taj i druge programe u znatnoj mjeri posvećen promociji preventivne zdravstvene zaštite.
STOMATOLOGIJA: I za kraj recite kako biste Vi ocijenili stanje u crnogorskoj stomatolozi. Kada govorimo o svjetskom nivou koliko smo mi blizu ili daleko od tih standarda?
DR ČAUŠI: Kada bih rekla da je stoamtološka usluga u Crnoj Gori na svjetskom nivou mislim da bih malo pretjerala. Da se razumijemo imamo mi potencijala, stomatologija se u Crnoj Gori razvija svakodnevno, ali je glavni izazov upravo nesklad o kojem sam govorila između potražnje, cijena usluga, materijala, platežne moći, pa i zainteresovanosti pacijenata za stomatološke usluge. Važno je da je nivo usluge na sve višem nivou i da će tek da se razvija na način da vrlo brzo dostignemo standarde razvijenih zemalja.
