Na vaša pitanja ove sedmice odgovara stručnjak iz podgoričke ordinacije Lars Dent, dr Milica Šćekić.
Da li je opravdano zbog estetike vaditi i brusiti zdrave zube i postavljati zubne navlake – da li to može da dovede do komplikacija?
Brušenje zdravih zuba je opravdano jedino u situaciji kada nedostaje jedan ili više zuba, a nije moguća primjena implanta zbog opšteg zdravstvenog stanja, lokalnih kontraindikacija (bruksizam, izražena atrofija alveoralnog grebena…), ili ako pacijent nema finansijsku mogućnost za implante. Tada se bruse susjedni zdravi zubi koji služe kao nosači metalo-keramičkog mosta.
Vađenje zdravih stalnih zuba se radi samo iz ortodontskih razloga. Uspješan ortodontski tretman podrazumijeva savršen osmjeh i pravilan zagriz, nekada radi postizanja takvog cilja neophodno je vađenje stalnih zuba.
Estetski problemi vezani za oblik, položaj i boju zuba rešavaju se na sledeći način:
- Fiksnim i mobilnim ortodonskim apartima – Nošenjem ovih aparata zubi i vilice se dovode u pravilan položaj. Idealan period za početak terapije je školski uzrast djece. Medjutim, fiksni aparati se mogu postaviti u četvrtoj i petoj deceniji zivota i dati izvanredne rezultate.
- Kompozitne i keramičke fasete – Manje anomalije na prednjim zubima mogu se riješiti kompozitnim ili keramičkim fasetama. Fasete predstavljaju najmanje invazivnu metodu za promjenu boje i oblika zuba. Za njihovu izradu brušenje zuba je minimalno 0,5 mm, što omogućava maksimalno čuvanje zubne supstance, a nekada brušenje nije potrebno. Kompozitne fasete se rade od istog materijala kao plombe i pružaju dobro estetsko rešenje. Nedostatak kompozitnih u odnosu na keramičke fasete je slabija čvrstoća pa zahtijevaju česte korekcije i slabiji estetski efekat. Prednosti u odnosu na keramičke je laka izrada i ekonomski su prihvatljivije.
- Izbjeljivanje zuba – Ako je etsteski problem vezan za boju jednog ili svih zuba, postoje metode izbeljivanja koje ne zahtijevaju brušenje zuba.
Da bi došli do idealnog osmijeha nekad je potreba kombinacija navedenih metoda.
U donjoj vilici imam sačuvane jedinicu, dvojku i trojku sa obje strane, dok sam ostale zube morao da vadim. Zanima me koliko bih trebao da ugradim implatanata da bih napravio most sa obje strane da bih imao zube do sedmice?
Neophodno je da odradite 3D ortopan snimak, na kojem će se vidjeti stanje preostalih zuba i vilične kosti. Oralni hirurg će na osnovu precizne analize snimka, kliničkog pregleda i Vašeg opšteg zadravstvenog stanja procijeniti da li je moguća primjena implanta. U slučaju da ne postoje kontraindikacije, potrebana su četiri implanta.
Da li je normalno da nakon postavljanja plombe zub nakon nekoliko dana bude osjetljiv na hladnoću i slatku hranu?
Osjetljivost zuba na toplo, hladno i slatko je česta nus pojava nakon promjene plombe. Ovakve promjene nastaju kao posledica hemijskog djelovanja ljekova na pulpu i prolaznog su karaktera. Obično traju par dana, ali ako plomba zahvata veliku površinu bolne senzacije znaju da traju i do mjesec dana. Moguće je pored navedenih promjena da se javi bol na zagriz. Bol na zagriz nastaje kada je plomba “visoko”, to zahtijeva preoblikovanje plombe i uspostavljanje adekvatne okluzije, nakon čega bolne senzacije nestaju. Ovakve promjene nisu razlog za brigu i ne zahtijevaju upotrebu anelgetika.
Imam dva impaktirana zuba koja mi trenutno ne prave neke veće probleme, ali osećam pritisak u vilici. Oba se nalaze u gornjem dijelu vilice, a hirurg kojeg sam posjetila kazao je da ne želi da ih vadi jer su “visoko”. Šta to znači i da li ima mogućnosti da sačuvam ove zube?
Impaktirani zub podrazumijeva neiznikli zub, čije je nicanje iz bilo kog razloga onemogućeno. U određenim slučajevima impaktirane zube je moguće dovesti u pravilan položaj kombinacijom oralno-hiruške i ortodontske terapije. Kad je riječ o vađenju to zavisi od položaja zuba i godina starosti pacijeta. Vađenje zuba je nepohodno kada impaktirani zub može da dovede do :
- Parodontopatije, karijesa, ili resorpcije korijena susjednih zuba;
- Narušavanja rezultata dobijenih ortodontskom terapijom;
- Narušavanje plana protetske terapije.
Impaktirani zubi se ne vade ako se procijeni da neće dovesti do navedenih komplikacija i ako je za njihovo uklanjanje potrebna velika destrukcija kosti, što je slučaj kod vas. Kada je mišljenje oralnog hirurga da zube ne treba vaditi jer su “visoko” to znači da će zubi ostati tu gdje su i da Vam neće praviti probleme. Osjećaj pritiska može, ali ne mora da vodi porijeklo od zuba.
Da li je moguće da imam karijes na zubima iako redovno perem zube?
Karijes je multikauzalno oboljenje, a pored oralne higijena u nastanku karijesa doprinose i drugi faktori: genetika, sastav pljuvačke, položaj zuba, sistemska oboljenja (npr. dijebetes), upotreba nekih ljekova koji utiču na lučenje pljuvačke itd… Imperativ za očuvanje oralnog zdravlja je dobra oralna higijena, parvilna ishrana, prevntivnne metode (zalivanje fisura i primjena fluora) i redovan stomatološka kontrola. Na ovaj način karijes se može spriječiti 80 odsto.
Pravilna higijena podrazumijeva potpuno mehaničko uklanjanje zubnog plaka (naslaga) koji se satoji od bakterija uz očuvanje desni. Sa porastom zubnog plaka raste i podložnost zuba karijesu, lošem zadahu i slično. Zubnom četkicom i pravilnom tehnikom četkanja, moguće je ukoniti plak sa skoro svih površina zuba izuzev interdentalnih (prostor između zuba). Za uklanjanje karijesa iz ovih prostora koristi se intrdentalni konac, interdentalne četkice i vodice za ispiranje usta.
Vrlo često se dešava da pacijent tvrdi da održava oralnu hgijenu, ali to ne radi pravilno što je možda slučaj i sa Vama. Morate ići na stomtološke kontrole jednom u pola godine. S vremena na vrijeme potrebno je zube podvrgnuti čišćenju koje će uraditi stomatolog, na taj način se ukalnjaju čvrste naslage koje se ne mogu ukloniti četkicom i pastom.
