Gledajuću usta i zube, imamo uvid u mnoge stvari. Zdravi zubi su važni ne samo zbog estetike, već i za funkciju. Očuvanje zuba i obnavljanje onih kojih su uništeni karijesom, erozijom ili drugim patološkim procesima, trebali bi biti prioritet svakog čovjeka. Da biste imali zdrave zube i desni, presudno je da redovno održavate oralnu higijenu, idete na redovne kontrole i preglede kod stomatologa i da se zdravo hranite. Zdrava ishrana, u ovom slučaju, znači izbjegavanje grickalica između obroka i unošenje što manje vještačkog šećera.
„Stomatologija je sastavni dio medicine i kao takvu je treba gledati. U fokusu joj je usna šupljina, ali ne samo usna šupljina u smislu zuba i organa koji se nalaze u usnoj šupljini, nego i kao ogledalo našeg zdravlja. Na zdravlju usne šupljine, može se ogledati zdravlje našeg cijelog organizma. Brojne su sistemske bolesti čiji se simptomi mogu pronaći u usnoj šupljini. Isto tako, loše zdravlje u usnoj šupljini, loše oralno zdravlje, se može reflektovati na druge organe u našem sistemu i isto tako imati loš uticaj na zdravlje cjelokupno organizma“, kaže profesor doktor Marin Vodanović, prodekan za nastavu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu.
Zubi su bitni za estetiku, lijep osmijeh je ono što plijeni. Zdravi zubi su veliko bogatsatvo, ali većina ljudi toga nije svjesna.
“Naše zube, naše oralno zdravlje doživljavamo zdravo za gotovo. Dok nas ništa ne boli, dok sve lijepo funkcioniše, ne posvećujemo toliko pažnju. Tek kada nas nešto zaboli, kada nam nešto zasmeta, onda tek počnemo da obraćamo pažnju tom dijelu našeg tijela. Zubni karijes je najbolji primjer toga. Dok imamo zdrave zube, doživljavamo ih kao lijepe, funkcionale, estetski prikladne. Desi se da se na zubima pojave male crne tačkice, koje ne doživljavamo ništa strašno, sve dok one ne postanu velike rupe. Tek kada nešto zagrizemo, može biti običan keks, zub se uruši. Tada poče da boli, da smeta i tada se osvjestimo i onda razmišljamo da posjetimo stomatologa. Ni tada nije kasno, ali je to moglo da se spriječi da se samo malo pogleda u usta, moglo se to držati pod kontrolom“.
Tada se javlja i zubobolja, koja je označena kao jedna od najgorih boli koju čovjek može da ima.
„Ne boli caklina, ne boli dentina, već živac unutar zuba. Do boli doli dolazi kada taj živac ili pulpa budem nečim podražena. Tada počinje jedno upalno stanje, poveća se pritisak unutra i taj pritisak stišće živčane receptore koji se nalaze u pulpnoj komorici i to je ono što mi registrujemo kao bol. Čim se desi da stomatolozi otvore pulpnu komoricu, čim se dogodi da pritisak pusti, pacijet u roku od nekoliko minuta osjeti olakšanje. To je tek početak terapije, tada treba napraviti endodontski zahvat, treba izvaditi uplajeno tkivo, pripremiti i na kraju napuniti“
Koliko treba da traje proces u zubu da dođe do boli.
„To je indivindualno, a zavisi od mnogo faktora. To najčešće počinje od jedne male tačkice, a ta mala tačkica je naslaga zubnog plaka, koji se zadržava na onim mjestima gdje kada perete zube, četkica preskoči. To su najčešće fiusure na griznim plohama, koje ostanu neočišćene. Tu su stvaraju kiseline, koje zajedno sa bakterijama razaju zubno tkivo. S obzirom da je caklina izuzetno tvrda i otporna, taj proces ide sporo. Sa druge strane, imate situaciju kod male djece, koja piju iz bočice, posebno po noći, kada se smanjeno lučenje slina značajno smanjeno, naslage ostaju na prednjim zubima, a onda imate djecu od dvije, tri godine sa potzpuno razorenim prdnjim zubima, to je karijes bočice. Geneza tog karijesa je ista, ali brzina nije jednaka. Kod djece će to biti brže, a kod odraslih to može trajati godinama. Onog trenutka kada karijes dopre do dentina, u tom trenutku karijes počne brže napredovati, počinje da se širi po širini. Ne mora ni tada da boli, a ustvari se dentin razara“.
Da bi se izbjegao takav scenario, potrebno da se ide na redovne preglede kod stomatologa, kao i da se na pravi način održava oralna higijena.
„Redovno i na pravi način treba prati zube, dva puta po po tri minuta. Treba izbjegavati hranu koja se lako lijepi za zube i redovno se mora posjećivati stomatolog, najmanje dva puta godišnje, ako je sve uredu sa vašim zubima. Ako nije, mora se ići češće kod stomatologa. Gentika može imati uticaj na kvalitet naših zuba, ali nikako u mjeri da bude opravdanje za loše stanje zuba, za loše oralno zdravlje“, zaključio je doktor Vodanović.
