Na sadašnjem nivou stomatološke nauke i prakse, zdravstveno i ekonomski nije opravdano da svako dijete dobija isti nivo preventivnih mera. Danas je moguće, poslije analize kombinacije nasljednih, zdravstvenih (bioloških) i socijalnih faktora, dosta precizno procijeniti vjerovatnoću da li će se karijes kod nekog djeteta (pa i odrasle osobe) razvijati i napredovati, čak i prije pojave prvih kliničkih pokazatelja. Ta vjerovatnoća se označava kao STEPEN RIZIKA, i na osnovu njega je moguće selektivno vršiti izbor zaštitnih mjera i sredstava.
Takav pristup se naziva INDIVIDUALIZIRANA PREVENCIJA i preovlađuje u organizovanju borbe protiv karijesa. Ovdje ćemo pričati samo o mogućnostima da roditelji pojedinačno obezbijede najefikasniju prevenciju po mjeri svoga deteta. Nažalost, u našoj sredini ne postoje ovakvi pomaci na širem planu, još uvijek se ili pružaju pojedine preventivne usluge svoj djeci (npr premazivanje zuba fluorom, prepisivanje tabletica…), ili se, što je češće u posljednje vreme, vrši i redukcija organizovanih preventivnih mjera, a i ono što postoji na papiru se neredovno sprovodi.
U oba slučaja, rezultati su pogoršano zdravlje i nepotrebno veliki troškovi zajednice. Deklerativno djeca imaju besplatne usluge, ali se sve uglavnom svodi na liječenje posljedica karijesa. Sa time ni jedna strana nije zadovoljna. Organizovana prevencija, na osnovu rizika značajno smanjuje utrošena sredstva i poboljšava zdravlje naroda.
Procjenu rizika vrši stomatolog
Pojava i jednog jedinog zubnog kvara, bilo da se radi o početnim promjenama (bijele mrlje) ili razvoju defakta (rupica), predstavljaju visoki rizik! I to uvijek ukazuje da promjene postoje i na drugim mjestima i da za njima treba tragati. Nizak rizik nije odsustvo rupica na zubima (stomatolozi to zovu kavitetom), ili plombi, kao tragova njihovog ranijeg postojanja. Vidjeli smo da je to samo završni stadijum karioznog procesa, koji traje duži period. Plombiranje sprječava širenje razaranja na druge dijelove zuba i širenje infekcije na kost i po organizmu, ali ne zausutavlja karijes.
Nizak rizik znači odsustvo ili minimalno prisustvo faktora rizika. Analiza faktora rizika može da uputi, i prije bilo kakvih vidljivih znakova, u kojoj mjeri je slabljenje gleđi aktivno, i šta je sve potrebno da se ono zaustavi. Pojava karioznih bijelih mrlja, a pogotovu rupica na zubima, znak su postojanja bolesti, i tada se već govori o nophodnosti primjene mjera liječenja. Savremeno liječenje karijesa nije samo plombiranje i remineralizacija bijelih mrlja, već i dugotrajni proces uspostavljanja ravnoteže u usnoj duplji i na površini zuba. Rizične osobe, moraju da prime dodatne zaštitne mjere. Kod njih obično pranje zuba više nije dovoljno. Isto tako, stepen rizika određuje i učestalost samih kontrolnih posjeta, kao i nivo zdravstveno-vaspitnog rada u cilju promjene štetnih (rizičnih) navika.
Izbor preventivnih mjera i sredstava u odnosu na pojedinačni rizik
Stepen rizika nije stalna kategorija, već je podložna promjenama, pa je neophodno da se neprekidno provjerava. Najoptimalnije je da to bude na godišnjem nivou. Prvo određivanje rizika se vrši pri prvom stomatološkom pregledu, koji bi trebao da bude odmah po nicanju prvih zubića, a najkasnije do kraja prve godine. Isto tako, preventivne mnere su prilagođavaju stepenu rizika i specifične su za svaki uzrast.
