fbpx
NaslovnaSavjetiDr Jasmina Nestorov odgovara na pitanja čitalaca portala Stomatologija.me

Dr Jasmina Nestorov odgovara na pitanja čitalaca portala Stomatologija.me

- Advertisement -

Na vaša pitanja ove nedjelje odgovara dr Jasmina Nestorov, stomatološkinja pančevačke ordinacije “Misaljević”.

Kada perem zube osjećam blagi pritisak na desni, imam osjećaj kao da pulsiraju. Da li je to stanje urgentno za javljanje stomatologu?

Pregledom Vaših desni, stekao bi se pravi uvid u problem koji opisujete. Pulsiranje može biti znak njihovog zapaljenja. Tako npr. ukoliko se ustanovi da imate zubni kamenac, trebalo bi ga što pre ukloniti, jer on i prateće meke naslage mogu izazvati krvarenje desni i njihovo povlačenje, neprijatan zadah, i ozbiljniji problem gde može da strada kost u koju su zubi usađeni, što dalje dovodi do njihovog rasklaćivanja.

U izvesnim situacijama, ako se zubi energično četkaju tvrdom ili srednje tvrdom četkicom, mogu se mehanički ozlediti, kao i ivični pojas desni uz sam zub, što može proizvesti neprijatnosti koje ste naveli. U tom slučaju četkicu bi trebalo zameniti onom sa mekim vlaknima i usvojiti pravilnu tehniku pranja zuba (vertikalno četkanje sa blagim kružnim potezima u blizini same ivice desni). Svakako nemojte zanemariti odlazak stomatologu.

Kako da rešim problem cirklularnog karijesa kod mog sina. Stomatolog predlaže vađenje svih zuba da se bakterije ne bi raširile po organizmu. Zanima me da li je to zaista potrebno jer ne bih volela da mi dete sa šest godina ostane bez svih zuba?

Primećujem da koristite stručan naziv za ovu specifičnu formu karijesa. Možda Vam je poznato da je cirkularni karijes oboljenje mlečnih zuba koji kod jako male dece nastaje uglavnom usled dugotrajne ishrane flašicom (voćni sokovi, mleko, zaslaćeni napici, kašasta hrana) i to najčešće noću. U zavisnosti od toga koliko je karijes oštetio zube, postoje različita rešenja za ovaj problem.

Pošto Vaše dete ima šest godina, karijes sigurno nije u početnom stadijumu, ali u svakom slučaju treba raditi na poboljšanju oralne higijene i ispraviti loše navike u ishrani, zarad stalnih zuba koji će kroz par godina u potpunosti zameniti mlečne. Kod deteta u tom uzrastu sekutići se verovatno klate što znači da će se zameniti stalnim, pa ovakve zube ne treba popravljati, već izvaditi.

Savetujem redovnu upotrebu fluorida (tabletice fluora) koje imaju za cilj da uspore tok karijesa. Takođe, možda je pojedine zube moguće plombirati (glass jonomer cement plombama koje kontinuirano oslobađaju fluor kad se postave u zub) i tako ih sačuvati od daljeg propadanja. Ukoliko su krunice zuba toliko razorene da se ne mogu zbinuti plombom, a živac u zubu je ostao očuvan (nije vađen živac), u specifičnim situacijama presvlače se metalnim krunicama kako bi učestvovale u žvakanju. Ukoliko je zube nemoguće sanirati, ne treba ih zadržavati (da “čuvaju” prostor), već se vade bez odlaganja. Treba imati na umu da loši mlečni zubi mogu oštetiti zametke stalnih zuba.

Koliko je opasno krvarenje iz otvorenog zuba i do kojih to komplikacija može da dovede?

Kada je zub otvoren, to može značiti da je nastalo veliko oštećenje karijesom, da je u pitanju zub u fazi lečenja kanala korena ili “živ” zub kome je “ispala” plomba. Ukoliko je šupljina zuba ispunjena “mesom” ono potiče iz samog zuba (pulpa zuba koja buja) ili je poreklom gingive koja okružuje zub i koja se pruža u defekt na zubu.

Pošto ne navodite bol kao simptom, krvarenje ne potiče od obolelog živca, nego od ranije pomenutog “mesa” koje ispunjava zub, a mehanički se povređuje prilikom žvakanja ili pranja zuba. Takvo tkivo treba podhitno ukloniti iz zuba, a zub, ako je moguće, adekvatno sanirati ili izlečiti njegov kanal. Ukoliko je lečenje nemoguće, zub je predviđen za vađenje i to je najčešća komplikacija. Predlažem pregled stomatologa da bi se uspotstavila pravilna dijagnoza i sprovela odgovarajuća terapija.

Nakon vađenja tri zuba hirurškim putem imala sam krvarenje i otklonila sam neki ugrušak koji se tu stvorio. Nisam imala nikakav bol. Da li je to normalno?

Pretpostavljam da je hirurg nakon intervencije ušio ranu i savetovao kako da postupate nakon vađenja zuba (zabranjeno je ispiranje rane, konzumiranje vrelog jela i pića, a u slučaju bolova ne smeju se piti lekovi na bazi acetilsalicilne kiseline: aspirin, andol), kako se ne bi pogoršalo krvarenje iz rane.

Ušivanje, između ostalog, ima za cilj da smanji krvarenje iz rane i omogući njeno pravilno zarastanje. Ako su se u liniji šavova stvorili mali ugrušci, ne treba ih dirati, a pogotovo ne uklanjati, jer oni štite ranu i njenu neposrednu okolinu od pojave infekcije.

Već dva puta sam menjao plombu na istom zubu – obe su trajale po nekih šest-sedam godina. Koliko zub može da izdrži promena plombi?

Plomba na stalnim zubima najčeše se izrađuje od kompozita (bela), ali je i dalje, mada znatno ređe nego ranije, u upotrebi i amalgamska (siva) plomba. Postojanost plombe zavisi od brojnih faktora.

Kod sivih plombi je bitno pravilno oblikovati kavitet zuba (šupljinu nastalu nakon čišćenja karijesa), kako bi se obezbedilo da plomba ne ispadne iz zuba.

Takođe, loša higijena praćena naslagama na zubima i zapaljenjem/krvarenjem desni ne obećavaju dobre uslove za postavljanje bilo koje plombe, a pogotovo bele.

Ukoliko se plomba na pojedinim mestima prostire duboko ispod površine desni, tj. u nepreglednoj regiji, to je dodatni faktor koji utiče na njenu stabilnost u zubu.

Postoje zubi zaravnjenih griznih površina koje su abradirane gubitkom gleđi – na takvoj površini svaka plomba će imati male šanse za opstanak.

Ako dotični zub kontaktira sa keramičkom navlakom u suprotnoj vilici, biće izložen jačim pritiscima koji se ipak, malo po malo, akumuliraju u plombi, pa je treba kontrolisati da ne dođe do njenog pucanja.

U slučaju noćnog stiskanja zuba, bilo bi najbolje izraditi tzv. splint (foliju), koja se nosi noću tokom spavanja i amortizuje sile nastale stiskanjem zuba, koje bi u suprotnom, u dužem periodu, mogle dovesti do ozbiljnih oštećenja postojećih plombi.

Izričiti rok za trajanje plombe ne postoji, ali se smatra da je u proseku od tri do pet godina. U svakom slučaju, redovnim kontrolama kod stomatologa pratiće se njihov kvalitet i postojanost.

Prije godinu dana izgubio sam jedan zub, kutnjak, i želim da ugradim implant, ali nisam siguran da li ja kao tinejdžer uopšte smijem da se podvrgnem takvoj proceduri?

Pretpostavljam da je izvađeni zub “šestica”, obzirom da je to kutnjak  koji najčešće strada, a mladi ste za nicanje umnjaka. Takođe, tinejdžeri najčešće već imaju sve stalne zube u vilicama. Kada, kao u Vašem slučaju, nedostaje jedan ili više zuba, bezubi prostori se zbrinjavaju tvz. pokretnim pločastim protezama koje ni na koji način ne smeju ugroziti druge zube i meka tkiva, niti ometati razvitak vilice.

Izrada mosta, skeletiranih proteza i implantata se ne preporučuje do punoletstva, odnosno dok se ne završi rast i razvoj vilice. Kada do tog momenta dođe, bilo bi najbolje da nakon temeljnog pregleda, stomatolog u saradnji sa oralnim hirurgom i protetičarem, donese odluku o ugradnji implantata i predoči Vam izvesne napomene o ovom hirurškom zahvatu.

Da li je potrebno prati zube bebi kojoj su se zubi tek pojavili?

Mlečni zubi su od velikog značaja za dečiju populaciju. Pojavljuju se najčešće oko šestog meseca života. Oralnu higijenu treba započeti još u najranijem uzrastu, dok dete sisa i još uvek nema zube, tako što se komad sterilne gaze omota oko prsta i natopi mlakom prokuvanom vodom ili mlakom nezaslađenom kamilicom, a onda izbriše usna duplja bebe nekoliko puta u toku dana (posebno posle noćnog obroka i dojenja).

Nicanje prvog mlečnog zuba ne treba zanemariti po pitanju pranja i čekati da niknu ostali mlečni zubi, već odmah prionuti na održavanje higijene. Za to se, takođe, može koristiti komad sterilne gaze kojom se nežno prelazi preko zuba od desni prema sečivnim ivicama i tako sa njega uklanjaju naslage zaostale nakon obroka. Postoje i posebna sredstva za pranje zubića u obliku naprstka sa četkicom od silikona, ali njih treba redovno prati i menjati posle dve do tri nedelje.

Kad iznikne više mlečnih zuba, može se početi sa upotrebom četkice, ali bez paste (samo mlakom vodom). Do prve godine života, dovoljno je jednom dnevno (za vreme večernjeg kupanja) oprati zubiće. Posle navršene prve godine treba dete privikavati da kroz igru samo četka zube, uz neprekidnu kontrolu i pomoć roditelja. Savetuje se da četkica bude sa mekim vlaknima, male glave, vedrih boja i dezena. Tek oko druge godine života, u higijenu se uvode i paste za zube namenjene za decu, ali pravi period nije precizno određen, jer je potrebno da dete nauči da promućka usta i ispljune.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -