Većina autora smatra da dojenje ima karijes-protektivni učinak u prvoj godini djetetovog života. Smatra se da je prozor infekcije za Streptococcus mutans (bakteriju uzročnicu karijesa), tek u periodu između 19. i 31. mjeseca života.
Ove bakterije koriste ugljikohidrate iz hrane za vlastiti metabolizam i proizvode kiseline koje uzrokuju karijes. Majčino mlijeko sadrži mliječni šećer (laktozu), koji je manje dostupan bakterijama, u odnosu na, recimo, saharozu.
Osim toga, laktoferin i drugi imunološki faktori iz MM direktno razaraju kariogene bakterije. Kod pravilnog hvata, MM se slijeva u ždrijelo, bez zadržavanja u ustima i bez prekomjernog kontakta sa zubima. MM je izvor laktobacila, bifidobakterija i streptokoka, koje su važne za oralni mikorobiom djeteta.
Mnoge od ovih bakterija imaju antikariogene osobine. Dojenjem se smanjuje rizik od ranog dječijeg karijesa, koji se naziva i karijes bočice, jer ga uglavnom uzrokuje spavljivanje bebe i spavanje s bočicom mlijeka u ustima.
Međutim, uvođenjem krute hrane postaje preteško procijeniti rizik od nastajanja karijesa od samog dojenja. Svaki obrok obara pH vrijednosti u ustima, postepeno je uvodi hrana bogata drugim šećerima, koje bakterije mogu iskoristiti…, a i oralna higijena je upitna.
Posebno je upitan uticaj noćnog podoja za razvoj karijesa kod beba, jer je noću smanjeno lučenje pljuvačke, pa izostaje samočišćenje usne šupljine. Zato dječiji stomatolozi uglavnom savjetuju ukidanje noćnih obroka, pa i podoja, nakon prvog rođendana. Ili da se zubi očiste nakon svakog noćnog obroka.
Bonus savjeti:
Ne uvoditi slatkiše, sokove, grickalice i ne šećeriti hranu prije treće godine života. Odvesti dijete na prvi stomatološki pregled oko prvog rođendana i nastaviti redovne kontrole.
Izvor: no.si.dojenje&zubiciva
