Skip to content

Disanje na usta kod djece: kada bezazlena navika postane stomatološki problem

Objavljeno: Ažurirano: 1096
Disanje na usta kod djece: kada bezazlena navika postane stomatološki problem

Iako na prvi pogled može djelovati bezopasno, kronično disanje na usta kod djece predstavlja ozbiljan faktor rizika za niz zdravstvenih i razvojnih problema – naročito u stomatološkom kontekstu.

Disanje na usta može biti posljedica različitih uzroka – od alergija, uvećanih krajnika i polipa, do loših navika i neprepoznatih anatomskih smetnji. Međutim, bez obzira na uzrok, posljedice mogu biti dugotrajne i višestruke.

🔹Promjene u razvoju vilica i lica
Kod djece koja hronično dišu na usta, često dolazi do nepravilnog položaja jezika (nizak položaj), što remeti pravilan razvoj gornje vilice. Posljedica su: sužena gornja vilica, otvoren zagriz, protruzija prednjih zuba i tzv. „adenoidno lice” – duguljasto lice s otvorenim ustima i spuštenom donjom vilicom.

🔹Ortodontske anomalije
Uslijed nepravilnih pritisaka na vilice i zube, češće se razvijaju ortodontski problemi koji zahtijevaju ranije i kompleksnije liječenje. Disbalans u funkciji mišića lica i jezika često vodi do potrebe za ortodontskom terapijom u ranoj dobi.

🔹Poremećaji disanja tokom sna
Djeca koja dišu na usta češće pate od poremećaja spavanja, uključujući hrkanje i sindrom opstruktivne apneje u snu. Loš kvalitet sna direktno utiče na pažnju, ponašanje i opšte zdravlje djeteta.

🔹Govorne smetnje
Položaj jezika utiče i na artikulaciju. Disanje na usta može biti povezano sa sporijim razvojem govora i nepravilnim izgovorom pojedinih glasova.

🔹Česte infekcije i suvoća usta
Za razliku od nosa, usta nemaju zaštitnu funkciju filtracije vazduha. Zato su djeca koja dišu na usta sklonija infekcijama gornjih disajnih puteva, suvoći sluznice i lošijoj oralnoj higijeni.

Prepoznavanje i rana intervencija su ključni
Ukoliko roditelji primijete da dijete često diše na usta, naročito tokom spavanja, uz otvorena usta i izostanak nosnog disanja, važno je obaviti pregled kod stomatologa, ORL specijaliste i po potrebi logopeda. Multidisciplinarni pristup je najefikasniji u rješavanju ovog problema.

👉Rano prepoznavanje navika disanja i njihova korekcija imaju ključnu ulogu u pravilnom razvoju orofacijalnog sistema i ukupnog zdravlja djeteta.

Discover more from Stomatologija.me

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading