fbpx
NaslovnaSavjetiDa li je količina fluora u vodi za piće ključna u prevenciji...

Da li je količina fluora u vodi za piće ključna u prevenciji karijesa?

- Advertisement -

Piše: prof dr Srđan  Pešić

srdjanpesicPrvi put se primena fluora u prevenciji karijesa spominje još krajem XIX veka. Nemački lekar Erhard je 1874-e napisao jedan članak u kojem spominje da se tablete sa fluoridima (Hunter-ove pastile) već primenjuju u Engleskoj u prevenciji karijesa, a da ih on sam preporučuje trudnicama i deci u vreme formiranja zuba. Ove svoje tvrdnje Erhard je zasnovao na eksperimentima na životinjama u kojima je pokazao da se posle primene fluora stvara zubna gleđ otpornija na karijes.

Ključnu ulogu, međutim, za uvođenje rutinske primene preparata fluora u prevenciji karijesa ima Albert Deniger (1896). Ubrzo posle toga (1900) Ferber postavlja hipotezu o direktnoj povezanosti koncentracije fluora u vodi za piće i incidence karijesa na određenom području. Mnogobrojni istraživači su upravo ovu pretpostavku i utvrdili. Tako Eager u Italiji, a Black i McKay u SAD dokazuju da je sadržaj fluora u vodi za piće uzrok promena na zubnoj gleđi u obliku, takozvane, zubne pegavosti (denti scritti, mottled enamel). Ova pojava, kasnije nazvana fluorozom, bila je posledica velikih koncentracija fluora u vodi za piće, većih od 1 mg/L.

Grupa američkih autora okupljenih oko Dean-a je pokazala, posle temeljnih i višegodišnjihj istraživanja sprovedenih u 21 američkom gradu, da višak fluora u vodi za piće dovodi do oštećenja gleđi, bez pojave karijesa (fluoroza), dok manjak ovog elementa pogoduje pojavi karijesa.  Posle ovoga, a u prvoj polovini XX veka, se povezanost koncentracije fluora i pojave karijesa, dokazuje u mnogim zemljama.

Koncentracija fluorida u nekim vodama za piće (u mg/L)

 Voda voda (negazirana)  0.68
 Eko voda (negazirana)  0.21
 Aqua Viva (negazirana)  0.11
 Duboka (negazirana)  0.20
 Prolom Voda (negazirana)  0.12
 BiVoda (negazirana)  1.00
 Vrnjci (gazirana)  1.25
 Knjaz Miloš (gazirana)  1.50 – 1.80
 Aqua HEBA (gazirana)  5.70
 Voda voda (gazirana)  0.5

Na ovom mestu želimo da istaknemo i ime profesora Mihajla Gajića, koji je verovatno dao najveći doprinos razvoju ovog polja stomatološke nauke u Srbiji i snažno doprineo shvatanju uloge florida i njihove primene u preventivnoj stomatologiji.

Potpuno logična posledica ovakvih rezultata je bila ideja da bi vodu za piće u krajevima gde u njoj ima malo flura trebalo dodatno njime obogaćivati. Tako se sistemsko fluorisanje vode za piće u periodu 1946-1956 počinje da sprovodi u više od 1000 gradova u SAD. Smatra se da je u tom periodu više od 35 miliona stanovnika amerike pilo veštački fluoridiziranu vodu.

U tom je periodu izvedena i prva kontrolisana studija vezana za ispitvanje uloge fluora iz vode za piće u prevenciji karijesa. Deca iz grada Newburg-a (New York država) su od rođenja pila fluorisanu vodu (do 1.2 mg/L) dok su njihovi vršnjaci iz svega 50 km udaljenog Kingston-a (Michigan) u istom periodu koristili i dalje standardnu, ne fluorisanu, vodu za piće (0.2 mg/L fluora). Rezultati praćenja incidence karijesa kod jedne i druge dece, uzrasta 6-9 godina, su postali ključni dokaz takozvane Newburg-Kingston studije. Ova je studija trajala 10 godina i nedvosmisleno je pokazala da je incidenca karijesa kod dece koja su pila od rođenja fluorisanu vodu za piće značajno manja nego kod dece koja nisu pila takvu vodu (za 58%). Redukacija karijesa je kod ove dece zabeležena i na prvim stalnim molarima (za 53%). Kod dece uzrasta 13-14 godina, koja su fluorisanu vodu pila od svoje 3-4 godine, takođe je došlo do značajno manje incidence karijesa (za 48%).Ova studije predstavlja ključni dokaz o nephodnosti sistemskog fluorisanja vode za piće u prevenciji pojave karijesa.

Kolika je koncentracija fluora u vodi za piće optimalna? 

prof dr Srđan PešićTeško je odgovoriti tačno na ovo pitanje. To pre svega zavisi od uzrasta, hrane koja se unosi i mnogih drugih faktora. Smatra se, generalno, da koncentracija fluora u vodi za piće ne bi smela biti manja od 0.5-0.6 mg/L da bi on uopšte imao profilaktičko antikarijesno dejstvo. Sa druge strane u vodi za piće ne bi smelo da bude ni više od 1.5 mg/L fluora kako bi se sprečilo eventualno ispoljavanje njegovih neželjenih i toksičnih efekata. Da je sve ovo ipak relativno govori podatak da je incidenca karijesa kod stanovnika ostrva Tristan da Cunha jako niska uprkos činjenici da voda za piće sadrži samo 0.2 mg/L fluora. Razlog za ovu interesantnu pojavu treba verovatno tražiti u činjenici da stanovnici ovog ostrva u ishrani koriste velike količine morskih riba koje su bogate fluorom. Fluor iz hrane je dakle takođe važan u prevenciji karijesa.

Na osnovu najvećeg broja lokalnih zakona se inače smatra da je dodatno fluorisanje vode za piće potrebno vršiti ukoliko je koncentracija fluora u njoj niža od 0.7 mg/L.

Mora se naglasiti na kraju ovog poglavlja da su dnevne potrebe dece za fluorom oko 0.4mg/10 kg telesne težine, a odraslih oko 2.5 mg dnevno. Osim dovoljnih količina fluora za kvalitetan razvoj zubnih tkiva neophodne su i dovoljne količine kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina D i C, kao i njihov međosobni odnos. I dok su organizmu potrebne podjednake količine fluora i magnezijuma, izgleda da mu kalcijuma treba deset puta više.

Fluorisanje vode za piće je najčešće korišćena preventivna mera

U najvećem broju zemalja sveta ovom merom je postignuta značajna redukcija incidence karijesa, pa se sa sigurnošću može reći da je sistemsko fluorisanje vode za piće jedna od najbitnijih metoda u prevenciji pojave karijesa.

Prvi put je voda za piće fluorisana u gradiću Grand Rapids u Michigen-u, SAD, januara 1945-e godine. Od tada do sada su objavljeni rezultati na stotine kliničkih studija koje su sa sigurnošću pokazale opravdanost ove metode. Analizom rezultata dobijenih iz 113 kliničkih studija sprovedenih u 23 zemalja može se doći do zaključka da fluorisanje vode za piće redukuje karijes i na mlečnim (40-49%)  i na stalnim zubima (50-59%).

Ranije se smatralo da je voda za piće sa optimalnom koncentracijom fluora važna samo za razvoj zubnih tkiva kod dece. Danas pouzdano znamo da optimalna koncentracija fluora u vodi za piće štiti zube i kod odraslih osoba.

U najvećem broju razvijenih zemalja u svetu stanovništvo pije fluorisanu vodu.

U zakonodavstva mnogih zemalja su ušli zakoni koji ili obavezuju da se voda fluoriše, kada ovog elementa u njoj nema dovoljno ili dozvoljavaju mogućnost da se to uradi.

Generalno gledajući vode u Srbiji su siromašne fluorom, izuzimajući nekoliko manjih područja gde postoji endemska fluoroza. I u Srbiji je ustanovljena direktna veza između koncentracije fluora u vodi za piće i pojave karijesa kod školske dece. Uglavnom u vodi za piće ima malo fluora pa je pojava karijesa visoka. Retke su sredine gde je koncentracija fluora optimalna i one se karakterišu niskom incidencom karijesa kod školske dece. U malom broju područja u Srbiji fluora ima u visokim koncentracijama, kod stanovništva ima malo karijesa, ali je uobičajena pojava fluoroze.

Iako u Srbiji postoji zakonska obaveza fluorisanja vode za piće ona je praktično primenjena u svega nekoliko gradova.

Uglavnom zakoni u različitim zemljama obavezuju da se voda u gradskim vodovodima sistemski fluoriše ukoliko je koncentracija fluora u njoj manja od 0.7 mg/L. U zavisnosti od prosečne godišnje temperature fluor se vodi za piće dodaje do koncentracije od 0.7-1.2 mg/L. Manje se fluora dodaje u područjima sa suvom i toplom klimom gde je potrošnja vode za piće veća. U hladnijim predelima ili u zimskom periodu se očekuje manja potrošnja vode, pa je manje i unošenje fluora iz vode u organizam, zbog čega se on dodaje u većoj količini. U vodovodima postoje posebni aparati kojima se u određenim vremenskim intervalima u glavni vod ubacuje 40% rastvor natrijum fluorida ili prašak natrijum silikofluorida. Ubacuje se onoliko fluorida koliko je potrebno da bi posle mešanja koncentracija fluora u vodi za piće bila između 0.7-1.2 mg/L. Obavezna je svakodnevna kontrola koncentracije fluora u vodi iz glavnog voda a povremena kontrola u vodi iz različitih mesta vodovodne mreže.

Treba biti jako oprezan oko količine fluora u vodi za piće, jer velike količine ovog elementa mogu ispoljiti brojne neželjene efekte i toksična dejstva.

Ovo je sasvim sigurno najpouzdanija, najjeftinija i najprihvaćenija metoda prevencije karijesa u svetu.  Sa korišćenjem fluorisane vode za piće treba zapošeti odmah po rođenju deteta jer se tako obezbeđuju uslovi da prevencija bude uspešnija.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -