Koliko čovjek ima zuba? Kada i kojim redosljedom niču zubi? Zašto je važno uspostaviti i održati pravilan raspored zuba?
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja na temu “raspored i broj zuba kod čovjeka” pronaći ćete u ovom tekstu, uz dodatne informacije i zanimljivosti o zubima i njihovom broju i nicanju.
Od čega zavisi broj zuba?
Broj zuba je kod svake osobe uslovljen najprije genetskim predispozicijama, a onda i promjenama koje se dešavaju u ustima tokom života. Usna šupljina predstavlja jednu vrlo dinamičnu sredinu. Rođenjem, beba u ustima najčešće nema nijedan zub. Rijetko, ali i to se dešava, dijete se rodi sa jednim ili više zuba u ustima, takozvanim prenatalnim zubima (najčešće su to sjekutići). Ovi zubi u najvećem procentu ispadnu tokom nicanja mliječnih zuba.
Koliko čovjek ima zuba u različitim fazama njihovog nicanja?
Čovjek ima dva perioda nicanja zuba, odnosno mliječnu (primarnu) i stalnu (sekundarnu) denticiju. Zubi niču određenim redosledom. Saznajte koliko zuba ima odrastao čovjek, a koliko dijete!
Mliječni zubi
Mliječni zubi počinju da niču oko šestog mjeseca, po pravilu prvo niču sjekutići, a zatim i svi ostali zubi. Koliko ima mliječnih zuba? U mliječnoj denticiji ukupno ima dvadeset zuba. Morfološki, oni su podijeljeni na tri klase:
*sjekutići,
*očnjaci,
*kutnjaci.
Mliječni zubi ostaju u ustima sve do nicanja stalnih zuba. Održavanje i redovno pranje mliječnih zuba jednako je važno kao i stalnih zuba. Oralna flora, odnosno mikroorganizmi, koji se u tom periodu nasele u ustima djeteta, ostaju i kasnije nakon nicanja stalnih zuba.
Patogenost i koncentracija tih mikroorganizama, između ostalih faktora, direktno utiču na pojavu različitih oboljenja usta i zuba (prije svih karijesa i parodontopatije). Naime, osim što služe za odgrizanje i mljevenje hrane, mliječni zubi su i čuvari prostora stalnih zuba, odnosno određuju njihov pravilan položaj nakon nicanja. Zbog svega ovoga je jako važno od malih nogu djecu preventivno voditi stomatologu i učiti ih da stomatološka ordinacija nije strašno, već prijatno i zanimljivo mjesto.
Stalni zubi
Između šeste i sedme godine života počinju da niču stalni zubi. Prvo niču stalne šestice, odnosno kutnjaci, i to iza posljednjeg mliječnog zuba (mliječnog kutnjaka). Otprilike u isto vrijeme niču i centralni sjekutići koji zauzimaju mjesto mliječnih sjekutića.
Važno je napomenuti da u stalnoj denticiji, morfološki, postoji još jedna klasa zuba, pretkutnjaci, koji po svom položaju niču na mjestu mliječnih kutnjaka (četvorke i petice). Period u kome se u ustima nalaze i mlečni i stalni zubi se naziva period mješovite denticije. Stalni zubi niču od šeste godine pa nekome čak i do tridesetih godina, kada se dešava da niču treći kutnjaci, odnosno umnjaci. U populaciji se u malom procentu javljaju i četvrti kutnjaci u vilici, odnosno devetke.
Pa koliko zuba ima čovek onda?
Dakle, odrastao čovek po pravilu obično ima 32 stalna zuba, i to:
8 sjekutića,
4 očnjaka,
8 pretkutnjaka,
12 kutnjaka (od čega 4 umnjaka).
Nicanje umnjaka uglavnom prođe zapaženo, jer ga karakterišu propratni simptomi, kao što su bol, crvenilo u toj regiji, otežano otvaranje usta. Često, usljed manjka prostora u vilici, odnosno teskobe, dolazi do pomjeranja ostalih, ranije izniklih zuba.
Šta je impakcija i kako utiče na to koliko čovek ima zuba?
Impakcija, odnosno nemogućnost nicanja nekog zuba u potpunosti ili djelimično, se najčešće vezuje za umnjake, odnosno posljednje zube u vilici. Međutim, dešava se da osim umnjaka i neki drugi zubi ne izniknu, odnosno ostaju zarobljeni negdje u kosti.
Takav slučaj je čest kod gornjih očnjaka, kada se kliničkim pregledom i dodatnim ortopantomografskim snimkom utvrđuje da li je stalan zub ostao impaktiran u vilici. Ukoliko je moguće, kombinovanim tretmanom oralne hirurgije i ortodontske terapije, on se postavlja na svoje mjesto.
Da li je broj zuba kod ljudi uvijek isti?
Ne! Koliko zuba imamo umnogome zavisi od – genetike. Naime, kod određenog broja ljudi, usljed genetske predispozicije, sreće se nedostatak pojedinih zuba, ili grupa zuba. Najčešće su to lateralni sjekutići (dvojke) i pretkutnjaci. Nedostatak je najčešće obostran i to u gornjoj vilici, mada se javlja i jednostrano. To je potrebno uočiti u ranoj mladosti kada se adekvatnim ortodontskim pomjeranjem može napraviti dobar rezultat u konačnom rješavanju ovog problema
Zašto je važan pravilan raspored zuba?
Pravilan raspored zuba je jedan od najvažnijih preduslova zdravlja zuba. Ukoliko su zubi nepravilno postavljeni u zubnom nizu, otežano je održavanje dobre oralne higijene. U takvim slučajevima povećana je mogućnost nastanka karijesa i parodontopatije, pa su neophodne češće kontrole kod stomatologa. Ortodontska terapija, kao preventivna metoda, je najbolji način rješavanja nepravilnog pložaja zuba i teskobe u zubnom nizu.
Koliko čovjek ima zuba zavisi i od prevencije karijesa
Nakon nicanja stalnih zuba, usljed nedostatka navike pranja zuba, karijes zahvata prve stalne zube, šestice. Ranijih godina se olako pristupalo saniranju ovog problema. Usljed odlaganja odlaska stomatologu sve dok se ne pojavi nesnošljiv bol ili otok, roditelji bi svoju djecu odvodili stomatologu u akutnim stanjima, kada su mogućnosti za izlječenje zuba ograničene i kada se isključivo pristupalo saniranju bola, najčešće vađenjem zuba. Na taj način bi, činilo se, problem bio riješen, bol prestaje, ali u ustima ostaje prazan prostor na mjestu nekadašnjeg zuba.
Prirodna je tendencija zuba da se oni koji se nalaze iza, pomjeraju ka praznom prostoru. Međutim, nekad se susjedni zub ne pomjeri u potpunosti, da zatvori prostor, odnosno ostane ili prazan prostor ili se susjedni zub nagne ka praznom prostoru. U takvom slučaju, bez ortodontskog tretmana, zubni niz gubi svoj kontinuitet i ostaje nepravilan zagrižaj. Kada su šestice u pitanju, njihov značaj u ustima je velik, jer one predstavljaju tzv. “žvačne centre”, mjesta u zubnom nizu koja prihvataju i prenose na vilicu najveći procenat opterećenja tokom žvakanja hrane. Preventivne metode kao što su zalivanje fisura i fluorizacija zuba kod djece smanjuju učestalost karijesa do 80%.
Broj zuba se može očuvati i njihovim liječenjem
Razvojem stomatologije, razvijaju se i nove metode, materijali i aparati koji omogućavaju uspješnije liječenje zuba. Endodoncija, nauka koja se bavi liječenjem kanala korijena zuba, danas je toliko uznapredovala da je procenat zuba koje je neophodno izvaditi sveden na najmanju moguću mjeru. Terapija kanala korijena zuba zahtijeva izuzetnu preciznost, nekoliko posjeta stomatologu, ali ono što je najbitnije, nakon uspješno sprovedene terapije, zub ostaje u ustima. S druge strane, nakon vađenja zuba, uglavnom se ne pristupa odmah izradi odgovarajuće nadoknade. Vrijeme prolazi, čovjek se brzo adaptira na nedostatke zuba, pogotovo ako nisu estetskog karaktera.
Međutim, posljedice su:
*pomjeranje zuba,
*naginjane, isplivavanje ka praznom prostoru,
*gubitak kosti u bezubom prostoru.
Sve ovo ograničava ili komplikuje kasniju terapiju krezubosti, odnosno nedostatka zuba. Gubitak zuba vremenom stvara probleme i ostalim organima gastrointestinalnog trakta. Usljed nemogućnosti mljevenja hrane, nesažvakana hrana odlazi u želudac gdje se dalje otežano razlaže.
Kao posljedica nedovoljno sažvakane hrane, nakon određenog vremena, mogu se pojaviti različiti problemi u gastrointestinalnom traktu (gorušica je jedan od najčešćih). Ukoliko je vađenje zuba jedino rješenje za vaš problem, zakažite ovu intervenciju što prije!
Kako se broj zuba u vilici može nadoknaditi?
Savremena stomatologija nudi više izbora za rješenje problema nedostatka zuba, odnosno krezubosti. To su protetske nadoknade:
*krunice,
*mostovi,
*proteze.
Njima se nadoknađuju nedostajeći zubi koristeći preostale zube kao nosače. Implantati, takođe, predstavljaju jedan od izbora za rješavanje krezubosti. Kod nedostataka pojedinačnih zuba implanti su biološki najprihvatljivije rješenje.
Koliko čovjek ima zuba – pitanje genetike i brige o zubima
Od najranijeg detinjstva dijete bi trebalo da redovno posjećuje stomatologa i da se uči da brine o zdravlju usta i zuba. I u odraslom dobu su, naravno, osim pravilnog i redovnog pranja, neophodne i redovne posjete stomatologu, u cilju sprovođenja adekvatne prevencije i blagovremenog uočavanja i rješavanja eventualnih problema. Takvim pristupom gubitak zuba bi se sveo na najmanju moguću mjeru i povećao bi se procenat ljudi sa kompletnim zubnim nizom i zdravim zubima.
Izvor: Magic dent
