Bol nakon vađenja zubnog živca

Ako ste doživjeli bol u zubu koji se širi na cijelu stranu lica – uključujući sinuse, uvo i glavu – velika je vjerovatnoća da imate pulpnu zubobolju. Pulpa je najvažniji dio zuba; to je meko tkivo u korijenu koje sadrži nerve, krvne sudove i vezivno tkivo.

Kada dođe do infekcije ili oštećenja pulpe, stomatolog će preporučiti vađenje živca kako bi zaustavio dalje propadanje zuba. Iako može zvučati zastrašujuće, vađenje živca je zapravo bezbolna procedura kada je obavi kvalifikovani stomatolog. Da bismo razumjeli ovaj postupak, prvo ćemo objasniti šta je zubni živac, kada je njegovo vađenje neophodno i kako se taj proces sprovodi.

Šta je zubni živac i gdje se nalazi?
Zubni živac je opšti naziv za zubnu pulpu, iako pored nerva pulpu čine i limfni sudovi, krvni sudovi i vezivno tkivo. To je najmekši i najvažniji dio zuba, koji čini njegovo jezgro i održava zub živim. Pulpa se u predjelu krunice zuba nalazi u komori pulpe, dok je u predjelu korijena u kanalu korijena zuba.

Pulpu, zajedno sa svim krvnim sudovima, vezivnim vlaknima i nervom, štiti sloj dentina. Dentin je najveći dio zuba i kroz njega prolaze mali nervni završeci koji mogu signalizirati ako se razvije karijes na gleđi. Gleđ je najtvrđi dio zuba i najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu. Ipak, može se oštetiti ako oralna higijena nije pravilna i redovna. Karijes može napredovati do dentina, koji je mekše tkivo, pa put ka pulpi i nervu postaje brži. Kada se pulpa inficira, pristupa se njenom liječenju.

Liječenje kanala korijena podrazumijeva umrtvljavanje i vađenje živca. Iako je zubni živac ključan za vitalnost zuba, zub može normalno funkcionisati i bez njega. Tokom razvoja, pulpa je od suštinskog značaja, ali nakon što zub izraste kroz desni, njen značaj opada. Nakon toga, živac igra prvenstveno senzornu ulogu, pružajući osjećaj toplog i hladnog.

Kada je neophodno vađenje živca?
Liječenje kanala korijena, poznato i kao endodontska terapija, uključuje uklanjanje infekcije iz zuba i vađenje živca. Iako vađenje živca može zvučati bolno, zahvaljujući savremenim anesteticima, procedura je bezbolna.

Kada je potrebno obaviti vađenje živca?
*Inficiran zub i pulpa – duboki karijes: Kada karijes prodre iz gleđi u dentin i dostigne pulpu, infekciju je potrebno zaustaviti kako bi se spriječilo širenje na okolna tkiva. Ovaj stadijum karijesa se naziva duboki karijes.
*Gangrena zuba: Ako osoba ignoriše bol u zubu ili koristi analgetike umjesto da posjeti stomatologa, može doći do gangrene zuba. Pored nesnosnog bola, gangrenu prate upaljene desni, neprijatan zadah i promjena boje zuba. Ako se infekcija ne liječi, može dovesti do vađenja zuba.

*Mrtav zub: Mrtav ili nevitalan zub je zub čiji je nerv mrtav. Bez obzira na uzrok odumiranja pulpe, liječenje kanala korijena je neophodno kako bi se spriječilo širenje bakterija.
*Trauma ili lom zuba: Ako je zub slomljen ili povrijeđen tako da je pulpa oštećena, vađenje živca može biti neophodno.
*Resorpcija korijena zuba: Ako dođe do resorpcije korijena zbog traume ili presađivanja, vađenje živca je potrebno prije nego što resorpcija uništi veći dio zuba.

Postupak vađenja živca
Endodontska terapija se obično sprovodi u tri koraka:
*Čišćenje kanala korijena: Stomatolog pravi mali otvor na zubu, čisti ga od karijesa i uklanja bolesnu ili mrtvu pulpu. Ovaj postupak se obavlja pod anestezijom, pa pacijent ne osjeća bol.
*Punjenje kanala korijena: Nakon vađenja pulpe, kanal se dezinfikuje i puni posebnim pastama, a zatim se zatvara cementom.

*Dodavanje krunice ili punjenje: Po završetku prethodnih koraka, zub se mora zaštititi krunicom ili punjenjem, kako bi se spriječilo njegovo lomljenje ili trošenje.
Za zube sa zakrivljenim kanalima ili više korena, endodontska terapija može zahtijevati dodatne posjete stomatologu.

Da li boli vađenje živca?
Uopšte, vađenje živca ne bi trebalo da bude bolno zahvaljujući anesteticima. Bol poslije postupka obično potiče od infekcije, a ne od liječenja. Ako je potrebno, stomatolog može prepisati antibiotike i lijekove protiv bolova.

Mjere prevencije
Da biste spriječili bolesti desni, karijes i infekcije, stomatolozi preporučuju:
*Redovno pranje zuba: Četkajte zube ujutro i pred spavanje, koristeći pastu sa fluorom i odgovarajuću četkicu.
*Upotreba zubnog konca: Čišćenje prostora između zuba zubnim koncem uklanja meke naslage koje četkica možda ne može da dohvati.

*Redovne posjete stomatologu: Preventivni pregledi pomažu u ranom otkrivanju problema i sprječavaju dugotrajno liječenje.
*Pazite šta jedete: Izbjegavajte gazirane napitke i slatkiše, a favorizujte hranu bogatu vitaminima i mineralima, poput mliječnih proizvoda bogatih kalcijumom