Iako se zvanično loša higijena zuba i usta ne navodi kao uzrok nastanka oboljenja, sve je veći broj studija koje pokazuju vezu između oralnog i opšteg zdravlja. Naime, više različitih istraživanja pokazalo je kako bakterije iz zubnih naslaga utiču na povišene vrijednosti šećera u krvi, kao i dovode i do povećanja krvnog pritiska. Objašnjenje te pojave je jednostavno. U ustima postoji oko 30 vrsta mikroorganizama, a jedan gram dentalnog plaka sadrži i do 220 biliona bakterija. One oštećuju desni, zubnu gleđ, kost, a neke proizvode i egzotoksine koji imaju sistemsko djelovanje na organizam.
Istraživanja su pokazala i da odrasli ljudi koji imaju otečene desni, koje lako ili spontano krvare, imaju statistički znatno lošiji rezultat pri testiranju memorije i kognitivnih funkcija. Brojne studije potvrđuju povezanost gingivitisa sa reumatoidnim artritisom, od kojeg stradaju zglobovi, koža i bubrezi. Prema statistici više od 30 posto ljudi koji imaju dijabetes, imaju i oboljenja zuba i desni. Osobe sa povišenim vrijednostima šećera u krvi imaju predispoziciju da razviju infekcije u ustima, a sama oboljenja desni i zuba povećavaju vrijednosti šećera u krvi.Tako dolazi do začaranog kruga u kojem povišene vrijednosti glukoze otežavaju izlječenje infekcije, a sama infekcija otežava dovođenje vrijednosti glukoze u okvir referentnih vrijednosti, čak i uz svu primijenjenu terapiju. Kod pacijenata sa nereguliranim vrijednostima šećera u krvi čak i vađenje zuba može se iskomplikovati teškim, pa i fatalnim infekcijama usne duplje.
Zato je bitno da dijabetičari održavaju higijenu usne duplje na dobrom nivou, jer je dokazano da je u takvim slučajevima znatno niži nivo glikoziranog hemoglobina (HbA1c) koji je parametar dobre ili loše kontrole dijabetesa. Veza između bolesti desni i zuba potvrđena je i kod povišenog krvnog pritiska. Osobe koje pate od hipertenzije mnogo češće imaju lošu oralnu higijenu. Eksperimentalno je dokazano smanjivanje vrijednosti povišenog krvnog pritiska kada se higijena usta i zuba održava na zadovoljavajućem nivou.
Istraživanja, takođe, pokazuju da osobe koje održavaju dobru higijenu zuba imaju i druge dobre navike. Naime, one se češće bave sportom, zdravije se hrane, posjećuju redovno ne samo stomatologe već i doktore drugih specijalnosti. Neredovno pranje zuba i slaba oralna higijena često podrazumijevaju i loš zadah ili halitozu. Na taj način pacijent često nije samo zdravstveno ugrožen, već to znatno može uticati i na njegov društveni život. Ipak, kako upućuju doktori, trebalo bi imati na umu kako halitoza nije uvijek rezultat nedovoljne oralne higijene, već može ukazivati i na ozbiljnije poremećaje u organizmu. (avaz.ba)
