Infekcija zuba nastaje kao posljedica ulaska bakterija u zub. One se šire kroz cijelu pulpu (živac) i dolaze do samog vrha zuba gdje kao posljedicu uzrokuju gnojni proces – periapkalni apsces ili cistu i razaranje okolne kosti.
Ukoliko infekcija ne može da se izliječi vađenjem živca i čišćenjem kanala zuba, stomatolog će preporučiti da se uradi apikotomija – postupak odstranjenja vrha korijena zuba.
Šta je apikotomija?
Apikotomija je hirurški postupak pri kojem se odstranjuje inficirano meko i čvrsto tkivo i zadnja trećina korijena zuba, dok ostatak zuba ostaje očuvan. Stručno se zove resekcija vrha korijena zuba. Cio postupak operacije zuba se radi pod lokalnom anestezijom, što znači da je potpuno bezbolan.
Kakva je to intervencija?
Prije početka operacije, pacijentu se daje anestezija da bi se „umrtvilo“ područje oko zuba koji se operiše.
Nakon par minuta, stomatolog specijalista oralne hirurgije pravi rez po sluzokoži desni stvarajući režanj (kao “pokrivač”) koji će odići da bi došao do zuba na čijem vrhu postoji infekcija, odnosno cista.
Specijalnim hirurškim instrumentima uklanja se oboljeli dio korijena i najčešće je riječ o samo nekoliko milimetara od vrha zuba. Ostatak korijena se čisti i puni posebnim materijalima koji treba da spriječe dalju infekciju.
Nakon toga, slijedi šivenje rane kako bi se omogućilo pravilno zarastanje desni i okolnih tkiva. Nakon zahvata očekivane su blaga nelagoda, ponekad bol i otok poslije operacije ciste zuba.
Kada treba da se radi apikotomija zuba?
Duboki karijes, zubne pukotine i parodontitis (upala desni) su najčešći ulazni putevi bakterija u zub, odnosno živac. Kada već stigne do vrha korijena, postupak liječenja infekcije zavisi od:
*veličine i izgleda infekcije oko korijena,
*da li je ograničena ili se proširila u viličnu kost,
*stepena reakcije samog organizma i zuba na infekciju.
Apikotomija se najčešće preporučuje nakon neuspjeha endodontskog liječenja zuba. Znači da je stomatolog već uradio vađenje živca sa čišćenjem, ispiranjem i stavljanje lijekova u kanale korijena zuba.
Idikovana je prije svega ukoliko postoji već formirana jasna cista oko vrha korijena zuba (proces na korijenu zuba), zatim kod gangrene zuba, kao i kada postoje jako zavijeni korjenovi koje nije moguće uspješno izliječiti standardnim “iglicama” za čišćenje.
Osim ovoga, slučajevi kada se operacija zuba još preporučuje su:
*hronični gnojni procesi koji se ne smiruju i nakon više pokušaja liječenja,
*ukoliko su kanali jako uzani pa se desi da se zalomi igla u kanalu,
*zatvoreni neprohodni kanali.
Na kojim zubima se radi resekcija vrha korijena zuba?
Apikotomija u principu može da se radi na svim zubima. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da se ovaj zahvat znatno rjeđe izvodi na bočnim zubima, tj. molarima (gornje šestice i sedmice). Prije svega se i sa najviše uspjeha se izvodi na prednjim zubima i premolarima gornje i donje vilice.
Neki od razloga tome je smanjen interes pacijenta za očuvanje zuba koji ne doprinose estetskom izgledu, ali i oklijevanje oralnih hirurga za takvim postupkom zbog moguće povrede susjednih struktura kao što su sinus u gornjoj vilici i alveolarni živac u donjoj vilici.
Šta obuhvata priprema pacijenta za apikotomiju?
Postupak pripreme za apikotomiju najprije obuhvata razgovore sa ordinirajućim ljekarom specijalistom i oralnim hirirgom u vezi lijekova koje pacijent koristi.
Nekad se preporučuje da se na par dana prekine antikoagulantna (lijekovi koji sprječavaju zgrušavanje krvi – Heparin, Varfarin) ili antiagregaciona terapija (Plavix, Zilt, Aspirin) na dan operacije. Međutim, većina ostalih lijekova za terapiju drugih hroničnih bolesti (npr. dijabetes, povišen krvni pritisak) nastavljaju da se normalno koriste.
Nadalje, priprema pacijenta zavisi o tome da li se apikotomija zuba radi u lokalnoj ili u opštoj anesteziji. Ukoliko oralni hirurg zaključi da je na osnovi profila pacijenta najbolje izvesti operaciju u opštoj anesteziji, onda se pacijentu daje tzv. „2-4-6-8 uputstvo“: ne konzumirati tečnosti 2 sata prije, mlijeko 4 sata prije, lagani obrok ne kraće od 6 sati, a mesni proizvodi i masna hrana ne smiju da se unose 8 sati prije operacije.
Nema neke posebne pripreme ukoliko se daje lokalna anestezija. Od pacijenta se očekuje da na operaciju dođe opranih zuba jer se time smanjuje rizik kontaminacije hirurškog operativnog područja. Nekada stomatolozi preporučuju i da se usta isperu sa antibakterijskom vodicom prije početka zahvata.
Što se tiče načina odijevanja, pacijent bi trebao da obuče neku laganu i udobnu odeću u kojoj će biti opušten jer sama operacija može da traje trajati između 30 i 90 minuta.
Apikotomija da li boli?
Odgovor na ovo pitanje je – uopšte NE. Pacijenti su pod anestezijom sve vrijeme dok se izvodi operativni zahvat. Najčešće se primjenjuje lokalna anestezija koja je više nego dovoljna za potpuni komfor.
U posebnim slušajevima kod veoma plašljivih osoba, ovaj postupak uklanjanja vrha korijena zuba može da se izvede i uopštoj anesteziji uz prisustvo ljekara anesteziologa.
Apikotomija trajanje procedure?
Procedura traje u prosjeku oko 60 minuta. Takođe, u zavisnosti od proširenosti infekcije zuba i zahvaćenosti okolnih struktura, trajanje procedure može da se oduži i na 90 minuta, ali i da se završi veoma brzo za svega pola sata.
Uputstva i savjeti poslije operacije korijena zuba
Nakon operacije, veoma je važno da se svaki pacijent precizno pridržava uputstava stomatologa. To uključuje redovno uzimanje prepisanog antibiotika radi suzbijanja moguće postoperativne infekcije.
Odmaranje i hladni oblozi spolja se preporučuju u prvih 12 sati poslije zahvata. Od ostalih savjeta, potrebno je da se prvih par dana jede meka hrana (supa, pire krompir, mekano obareno povrće, sredina hleba). Dok traje oporavak, važno je da se izbjegava tvrda, pretjerano hladna ili vruća hrana, gazirani napitci i pušenje cigareta.
Protiv bola mogu da se uzimaju analgetički lijekovi – Nimulid, Brufen ili Kafetin. Šavovi se uklanjaju obično 7 dana nakon apikotomije. Zbog toga je potreban poseban oprez za vrijeme četkanja zuba kako ne bi došlo do pucanja šavova i mogućeg krvarenja ili unošenja infekcije u ranu.
Apikotomija oporavak – koliko traje?
Apikotomija zuba je invazivnija i ozbiljnija procedura nego standardno liječenje korijenskih kanala iglicama. Ona zahtijeva uklanjanje veće ili manje površine okolnog tkiva (desni i kost) oko vrha korijena zuba.
To znači da vreme oporavka može da bude malko duže i nešto bolnije nego nakon na primjer običnog vađenja zuba. Postoperativni bol se značajno smanjuje u toku nekoliko narednih dana. Trećina pacijenata se čak uspješno oporavi bez korištenja lijekova protiv bolova. Ukoliko se javi, bol može da se ublaži nesteroidnim analgeticima poput Brufena. Operativno područje može pomodrjeti i oticati.
Moguće je čak da se otok poveća dan-dva posloke operacije, a potom kreće polako da se smanjuje. Kada se pravilno uradi apikotomija zuba oporavak poprilično kratko traje. Uglavnom se pacijenti oporave unutar nedelju dana od ukljanja oboljelog vrha korijena zuba. Ipak, da bi prostor u kosti potpuno zarastao, neophodno je da prođe oko 6 mjeseci. Za to vrijeme novo tkivo ispunjava područje uklonjeno apikotomijom.
Kako bi se ubrzalo zarastanje rane, preporučuje se da se izbjegava pranje zuba u blizini operisanog područja prvih par dana, agresivno ispiranje usta, pušenje ili žvakanje tvrde hrane. Takođe se savjetuje da se ne podiže usna radi samoprovere jer to može omesti cirkulaciju u tom području i pocijepati šavove.
Dalje, moguće je da se javi trnjenje te regije nekoliko dana ili čak i nedelja nakon operacije. Ovo ne znači nužno da postoji povreda živca. Ali, svakako se preporučuje da se obratite stomatologu u slučaju bilo kakvih nejasnoća ili veće nelagode. Šavovi se skidaju obično nakon nedelju dana, a trnjenje i bolovi obično poptpuno nestanu 14 dana poslije operacije.
Apikotomija iskustva – šta kažu pacijenti?
Iskustva pacijenata su uglavnom pozitivna i najčešće nema neočekivanih nuspojava ukoliko se pridržavaju uputstava hirurga poslije operacije.
Navode da je sama procedura provedena u lokalnoj anesteziji bezbolna, a za postoperativni oporovak najviše su im pomogli analgetici i hladni oblozi. Veliko zadovoljstvo pacijenata proizilazi iz činjenice da im je zub spašen, naročito kad je reč o prednjim zubima koji su vidljivi ili onima koji su pod mostom ili krunicom.
Da li je bolja apikotomija ili vađenje zuba?
Svaki postupak u stomatologiji koji ima za cilj očuvanje strukture zuba ima prednost u odnosu na vađenje zuba. Samim tim, apikotomija je uvijek bolji izbor jer se na taj način i dalje čuva zub u ustima, a ne narušavaju se ni njegova estetika ni funkcija. Nažalost, strah od operacije je kod većine pacijenata veći od straha od vađenja zuba, pa je na stomatologu da detaljno objasni prednosti apikotomije u odnosu na druge alternative. Sa dobro sprovedenim zahvatom, rizik za ponovnu infekciju je minimalan. Takođe, čvrst prirodni zub u ustima je bolje sidro za bilo koji protetski rad nego ijedan implantat.
Apikotomija komplikacije koje mogu da se jave
Iako se apikotomija korijena zuba smatra generalno sigurnim hiruškim zahvatom, postoje određeni rizici koji mogu da se jave kao i kod svake druge operacije. Neke od komplikacija uključuju: postoperativnu infekciju, oštećenje živca ili čak neuspeh postupka.
Apikotomija je u većini slučajeva trajno rješenje, i jednom napravljena, rijetko zahtijeva dodatne operacije. U zavisnosti od položaja i morfologije zuba u ustima, mogući su različiti neželjene posljedice, komplikacije ili tegobe.
Na primjer, ukoliko je riječ o kutnjaku u gornjoj vilici, postojeća infekcija od zuba može da zahvati sinuse pa će hirurg prepisati antibiotike i dekongestive (kapi protiv začepljenja nosa). Takođe, pod maksilarnog sinusa (šupljina unutar kosti gornje vilice) može da bude oštećen ili sinus može slučajno da se otvori pa je tada potrebno duže vrijeme i veći oprez tokom oporavka.
Korjenovi kutnjaka u donjoj vilici se često nalaze blizu velikog živca koji prolazi kroz kost, pa operacija ovih zuba nosi sa sobom rizik od njegove povrede. Međutim, oralni hirurg na temelju rendgenskog snimka uspješno može da procijeni udaljenost vrha korijena ovih zuba od obližnjih struktura te se na temelju toga odluči za najbolji pristup.
Šta da se radi ukoliko je operacija zuba bila neuspješna? kako to znamo?
Nakon same operacije, potrebno je pažljivo da se prati zarastanje rane. Ukoliko se jave simptomi kao što su:
*bol koja se pojačava,
*povećanje otoka ili
*ako se pojave znaci zapaljenja kao što su crvenilo i temperatura, potrebno je odmah da se obratite stomatologu.
Takođe, neuspješna apikotmija može da se otkrije i mjesecima nakon intervencije, ukoliko se na kontrolnom snimku i dalje otkrije prisustvo infekcije, osnosno ciste.
Ukoliko nakon pregleda stomatolog zaključi da je operacija bila neuspješna, pacijent se opet podvrgava apikotomiji ili se radi vađenje tog zuba. Potrebno je da se detaljno procijene rizici ponovne intervencije posebno što se tiče količine kosti koja mora da se dodatno ukloni u tom području.
Ukoliko se odstrani previše kosti, a zub ne uspije da se oporavi, onemogućeno je postavljanje implantata na to mjesto (ako pacijent razmišlja o njegovoj ugradnji), te bi u takvom slučaju bilo bolje da se zub izvadi.
Kakva je to apikotomija laserom?
Od izuma lasera pronađena je njegova upotreba za brojne postupke u stomatologiji. Njime uspešno mogu da se izvode ukljanjanje živca i promijenjenog tkiva iz korijenskih kanala, odstranjivanje karijesa i apikotomija zuba.
Laserska apikotomija je bezbolna i potpuno efikasna jer uništava bakterije uzrokovače infekcije, pa čak i one najotpornije koje je teško eliminisati standardonomm terapijom u dugačkim kanalima. Jedna od najčešćih upotreba lasera u oralnoj hirurgiji je upravo za resekciju vrha korijena zuba.
Apikotomija se najčešće izvodi pomoću Er:YAG lasera za koji je utvrđeno da daje najbolji postoperativni ishod. U odnosu na klasične apikotomije, prilikom punjenja ostatka zuba nakon završenog tretmana laserom, mikro propuštanja su bila značajno manja.
Nadalje, odstranjenje vrha korijena Er:YAG laserom ima za rezultat značajno glatkiju i čistiju površinu zuba bez znakova termalnog oštećenja.
Osim toga, prednost korišćenja lasera za apikotomiju od velikog je benefita i za sam opravak pacijenta – dokazana je manji intenzitet postoperativnog bola nakon zahvata izvedenog laserom u odnosu na klasični hirurški zahvat bušilicom.
