Zašto zubi postaju preosjetljivi na hladno, toplo i slatko

    • Pretjerana osjetljivost zuba je pojam s kojim se mnogi ljudi susreću. Bol u usnoj duplji zbog tople ili hladne temperature hrane ili pića koje konzumiramo, sama kiselina iz namirnica ili sokova koje pijemo, te udisanje hladnog vazduha koje dovodi do neprijatnog oštrog bola neki su od pokazatelja osjetljivosti zuba.

    Konzumacija pića ili hrane i hladan vazduh nisu uzroci preosjetljivosti zuba nego samo najčešći momenti u kojima se ona javlja. Naime, ako su zub i zubno meso u potpunosti zdravi, ne bi trebalo da osjećate nikakav bol.

    Neugodni bol u zubima može se pojaviti ako se konzumiraju napici koji zbog kiseline i visokog postotka šećera nagrizaju gleđ. Kada je gleđ već oštećena, bakterije koje se hrane šećerima iz hrane, takođe mogu lakše prodrijeti u zub i uzrokovati štetu.

    Takođe, korijeni zuba sadrže hiljade sićušnih cjevčica koje vode do nervnih završetaka zuba te se skrivaju duboko ispod zaštitnog sloja tkiva desni. Ako imate neku periodontalnu bolest kao što je gingivitis, desni će se povlačiti dalje od zuba i korijen učiniti ranjivim.

    Kada se zaštitni sloj gleđi uništi ili se granica desni povuče, zubno tkivo ispod cakline postane mekano i ogoljeno. Dentin se nadovezuje na nervnu unutrašnjost zuba, pa ako je ona nezaštićena, osjećamo bol jer je živac podložniji uticajima. Zbog agresivnog četkanja zuba može doći do mikrotraume zubnog mesa i bolnih zubnih vratova, a što takođe može biti uzrok pretjerane osjetljivosti zuba, koja dovodi do boli. Agresivnim četkanjem nanosite bol desnima koje se, baš kao i kod periodontalnih bolesti, mogu početi povlačiti.

    Veoma je bitan pravilan izbor četkice i način na koji perete zube. Vlakna četkice moraju biti mekana, a pritisak na zube minimalan uz kružne pokrete navlačenja zubnog mesa na zub.

    Ako je do povlačenja zubnog mesa već došlo, potrebno je primijeniti posebne zubne paste za smanjenje preosjetljivosti. Njihovim redovnim korišćenjem na površinu zubnih vratova talože se molekuli koji zatvaraju nervne kanaliće i time smanjuju njihovu izloženost hladnim pićima i slatkišima.

    U slučajevima kad se radi o većim površinama zubnog korijena, te intenzivnoj boli, jedino rješenje je premazivanje posebnim tečnostima u stomatološkoj ordinaciji, prekrivanje zubnih vratova kompozitnim materijalima za bijele plombe ili hirurškim zahvatima prekrivanja površine korijena zuba.

    Takođe, neki od najčešćih uzroka preosjetljivosti zuba su:

    Pretjerano korišćenje vodice za ispiranje usta

    Mućkanje ove tečnosti u ustima nekoliko puta dnevno može dovesti do pretjerano osjetljivih zuba zbog kiselina koje se u njoj nalaze.

    Rješenje: pitajte stomatologa za preporuku neutralne tečnosti za ispiranje usta na bazi floura.

    Kisela hrana i sokovi

    Kombinacije kiselih sastojaka iz hrane i pića te šećera oštećuju gleđ ili zubno tkivo koje se nalazi ispod nje.

    Rješenje: Ako vam je gleđ oštećena, pripazite na to da je dodatno ne oštećujete i pokušajte izbjegavati žvakanje bombona, slatkih žvaka, gaziranih sokova i pića punih šećera.

    Pokušajte grickati sir, povrće i voće i piti jogurt. Ta će hrana ovlažiti usta i pomoći u borbi protiv bakterija.

    Kod oštećene gleđi česta pranja zuba neće vam pomoći već odmoći, a ako ih perete svaki put nakon jela, pričekajte sat do dva. Nakon jela kiseline nagrizaju zubnu gleđ i treba joj neko vrijeme da se oporavi, a četkanjem tokom oporavka je možete samo dodatno ugroziti.

    Izubjeljivanje zuba

    Pasta za izbjeljivanje koja se temelji na peroksidu može uzrokovati pretjeranu osjetljivost zuba.

    Rješenje: Osjetljivost je privremena i traje dok koristite ove preparate. Pitajte stomatologa za savjet i najbolja rješenja izbjeljivanja zuba.

    Ako pušite – prestanite, te ograničite konzumaciju kafe, vina i sokova.

    Bruksizam

    Istraživanja su pokazala kako osobe koje su pod velikim stresom često škrguću zubima u snu (bruksizam). Ova nesvjesna navika može oštetiti gleđ, uzrokovati osjetljivost zuba i bol u mišićima odgovornima za žvakanje.

    Rješenje: Promijenite stil života koji će se pobrinuti za lakše suočavanje sa svakodnevnim problemima koji vode stresu i spavajte sa zaštitom za zube (obratite se stomatologu).

    Karijes

    Karijes je najčešća bolest koja se javlja na zubima. Ako se ne liječi na vrijeme može uništiti zub do mjere da mu nema spasa. No karijes napada zube i zubnu gleđ pa hrana i piće (pa i vazduh) direktno dolaze u kontakt sa živcima. Isto se događa i ako je zub fizički oštećen tj. nedostaje mu poneki dio ili su se oštetili zubni ispuni – plombe.

    Rješenje: Redovna oralna higijena uključuje četkanje zuba najmanje dva puta dnevno, čišćenje zubnim koncem, upotrebu interdentalne četkice i redovne posjete stomatologu (preporučuje se dva puta godišnje).

    U svakom slučaju savjetujemo da se, primijetite  li preosjetljivost vaših zuba, javite stomatologu. Jedino stomatolog može ukloniti karijes, popraviti istrošenu plombu i dati prave savjete za saniranje nastalih problema.

    Izvor: Ordinacija Maglajić

    ,

    Kontakt forma

     

    Verifikacija

    Comments are closed.