fbpx
NaslovnaZanimljivostiSve o eroziji zuba (2)

Sve o eroziji zuba (2)

- Advertisement -

U prirodi koja nas okružuje erozija je vrlo učestao prirodni proces koji možda sam po sebi nije uvijek odmah vidljiv, ali su vidljive njegove posljedice. U prirodi su najčešće vidljive posljedice erozivnog djelovanja vode, leda, vjetra ili gravitacijske sile koji pojedinačno ili zajednički mogu dovesti do primjerice pomicanja dijelova tla (klizišta) ili obale mora, izlokavanja i/ili izglodavanja dijelova Zemljine kore i slično.

Zašto je erozija zuba štetna?

Erozija zuba je štetna zbog više razloga koji se mogu svrstati u tri grupe. U prvoj grupi su oralni razlozi, odnosno razlozi koji se neposredno tiču usne duplje. Erozijom se uništavaju i nestaju tvrda zubna tkiva. Kako nestaje gleđ, dolazi do izlaganja dentina, pa zub postaje preosjetljiv na nagle temperaturne promjene. Kod nekih osoba ta preosjetljivost može prerasti čak i u izrazitu povremenu ili trajnu bol jer dolazi do podražaja zubne pulpe, što može zahtijevati i endodontsko liječenje. Gubitkom vertikalne dimenzije zuba dolazi do promjena u međuviličnim odnosima koji se mogu manifestirati kao smetnje sa viličinim zglobom, parodontne smetnje i drugo.

Drugoj grupi razloga zbog kojih je erozija štetna pripadaju zdravstveni razlozi koji su povezani s oralnim razlozima i ponajprije se odnose na učinkovito funkcionisanje stomatognatog sistema kao početnog dijela probavnog sistema. Naime, bolni i preosjetljivi zubi koji, postoji li i uznapredovala parodontna bolest, mogu biti više ili manje pomični, nisu sposobni na odgovarajući način pripremiti hranu za gutanje i dalju obradu u nižim dijelovima probavnog sistema. Zbog toga je hrana nedovoljno obrađena pa ako se takva guta može izazvati druge zdravstvene smetnje u probavnom sistemu, uključujući povraćanje.

U treću grupu razloga zbog kojih je erozija štetna ubrajaju se estetski razlozi. Erodirani zubi, pogotovo oni s uznapredovalim promjenama u prednjem dijelu vilice, nisu lijepi. Osim toga, snižena vertikalna dimenzija lica može osobu učiniti starijom nego što uistinu jeste. Narušena estetika zuba i lica može štetno uticati na psihološki profil osobe ili izazvati veće ili manje izražene znakove depresije. O psihološkom djelovanju erozije zuba na pojedinca posebno treba voditi računa kod djece i mladih.

Kako se erozija zuba liječi?

Prije početka liječenja erozivnih promjena na zubima izuzetno je važno pronaći uzrok koji je doveo do njih. Otkrivanje rizičnih uzročnika koji su doveli do erozije katkad je jednostavno i lagano, a katkad opet izuzetno teško i zahtjevno, pa je u dijagnostičkom postupku potreban multidisciplinaran pristup, a tako je i u liječenju. Multidisciplinarni pristup može zahtijevati saradnju stomatologa s gastroenterologom, psihologom, psihijatrom, nutricionistom te specijalistima drugih medicinskih i stomatoloških disciplina.

U stomatološkim ordinacijama može se lokalnom aplikacijom gelova i lakova s visokom koncentracijom fluorida na erodirane zubne plohe povećati njihova otpornost na abraziju i eroziju. Uz to, odgovarajućim parodontološkim, restaurativnim i/ili protetskim stomatološkim zahvatima moguće je nastale erozivne defekte sanirati da zubi ponovno postanu estetski i funkcionalno punovrijedni.

Može li se erozija zuba spriječiti?

Pojava erozije zuba kao i njeno dalje napredovanje mogu se spriječiti. Prije svega treba prepoznati i izbjegavati sve čimbenike koji snizuju pH vrijednosti u usnoj duplji. Naravno da to ne znači nužno odreći se gaziranih pića, voćnih sokova, kisele hrane ili bilo čega drugoga. Gazirana i zašećerena pića treba piti što manje jer ne samo da imaju erozivni potencijal nego nisu dobra ni za zdravlje. Njih i voćne sokove trebalo bi piti sa slamkom i to tako da kisela tečnost što kraće bude u kontaktu sa zubima. Ispiranje i mućkanje usta gaziranim pićem, sokom i slično (pogotovo prije spavanja) nikako nije dobro jer se tako samo povećava površina zuba koja dolazi u dodir s kiselinom.

Četkanje zuba (osobito tvrdim četkicama) neposredno nakon konzumacije kiselih mateija ili povraćanja može znatno ubrzati razvoj erozivnih promjena na zubima. Djeca i mladi, nerijetko neposredno nakon konzumacije kiselih pića poslije doručka (voćni sokovi) ili večere idu prati zube, što nikako nije dobro jer su zubi tada najranjiviji. Odrasli katkad nakon konzumacije vina koje reverzibilno može izazvati obojenje zuba (pogotovo crno vino) promjenu boje nastoje ukloniti četkanjem zuba ne razmišljajući o tome da su i vina kisela te nagrizaju gleđ. S četkanjem zuba treba pričekati od 30 do 60 minuta kako bi se pH vrijednost u usnoj duplji normalizovala. Žvakanje žvakaćih guma bez šećera pojačava izlučivanje pljuvačke, a konzumacija mlijeka ili mlije­čnih proizvoda (sir, jogurt i sl.) zbog kalcijuma i fosfata koje sadrže mogu pomoći u normaliziranju pH vrijednosti u usnoj šupljini i blagotvorno djelovati na remineralizaciju.

Zaključak

Erozija zuba je stanje koje se pojavljuje kod djece i odraslih diljem svijeta. Dugotrajna niska pH vrijednost u usnoj duplji (ispod 5,5) dovodi do erozivnih promjena na zubima. Erozija može izazvati preosjetljivost zuba i bol, te druge kliničke i estetske probleme. Erozivne promjene mogu se sanirati odgovarajućim stomatološkim tretmanom, ali još je važnije da se mogu pravodobno i spriječiti.

Tekst je preuzet sa portala zdrav-zivot.com.hr

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -