Ukoliko se kod vašeg djeteta pojavi zubni kvar neophodno je mnogo složenije liječenje od uobičajenog shvatanja građana, pa i velikog broja stomatologa.
Već smo više puta isticali da se sa plombiranjem zuba ne sprečava pojava karijesa, već samo zaustavlja razaranje zuba. Ali svaki zub ima još četiri površine na kojima može da se razvije novi karijes.
Karijes se i sprečava i liječi tako što je neophodno da se reguliše ishrana (spriječi neprekidno prisustvo šećera u svim oblicima), neutrališe i ukljanja dejstvo bakterija koje stvaraju zubni plak i izazivaju topljenje gleđi (ali i oboljevanje desni) i omogući ugradnja minerala u površinu zubne gleđi i time njeno jačanje. To je dugotrajni proces i ne rešava se jednim odlaskom kod stomatologa.
Ipak, preduzimanje svih ovih mera samo kod deteta, nije dovoljno.
Karijes je hronično oboljenje i prije svega je posledica loših naviika. Navike u ishrani dovode do pretjeranog unosa šečera (slatkiši, grckalice, napitci, skriveni šečeri), a oni omogućavaju naseljavanje i dominaciju štetnih (kariogenih) bakterija. Razvoj kariogenih bakterija jedino može da se djelimično kontroliše, pravilnom i redovnom (najmanje dva puta dnevno) oralnom higijenom.
Navike se stvaraju i održavaju u porodici
Na žalost, kariogene bakterije se uglavnom prenose sa roditelja (i ostalih članova porodice) na djecu u prve dvije godine života. Moguć je i prenos između djece (tzv horizontalna transmisija), na primjer u jaslicama i vrtićima, ali za naše uslove je to skoro i nevažno jer većina naših roditelja ima njihovu veliku zastupljenost. To je, pored ishrane posledica loše i neredovne oralne higijene (samo 40 odsto građana izjavljuje da redovno pere zube dva puta dnevno) i prisustva velikog broja karioznih zuba. Ali, na rizik od obolijevanja upućuje i krvavljenje desni i prisustvo svake plombe, krunice, mosta ili proteze.
Ovdje treba naglasiti kako su istraživanja potvrdila da se bakterije koje izazivaju oboljenja desni (parodontopatije) takođe mogu prenositi sa osobe na osobu što isto tako zahtijeva tretman oba partnera.
Zbog toga je pravi način da se zubni kvar u porodici zaista stavi pod kontrolu porodični preventivni program. Svaki preventivni program započinje sa određivanjem rizika, na osnovu koga se onda i određuju individualne preventivne mjere.
Zbog toga, dragi roditelji, ako vaša beba ima zubni kvar, nephodno je da i ostali članovi porodice naprave detaljan pregled i dijagnostiku rizika i da zajednički preduzmu neophodne mere liječenja usne duplje. I to je neophodno prije bilo kakvih drugih zahvata kod sebe poput bijelenja zuba, implantata i protetike, ispravljanja zuba i slično.
Porodično održavanje zdravlja usne duplje ima i mnogo širi značaj. Bakterije iz zubnog plaka nisu uopšte naivne, jer pored najčešćih oboljenja zuba (karijes i parodontopatije) mogu da se šire po organizmu i da pomažu razvoj niza veoma značajnih opštih, hroničnih oboljenja (srca, šlog, dijabetes, pa čak i maligna oboljenja).
Tekst je preuzet sa FB stranice Decja STOMATOLOGIJA-Prof dr Jovan Vojinovic
