Prirodna boja zuba

    Prirodna boja zuba ovisi o sastavu, građi i gustoći gradivnog tkiva zuba. Svaka promjena u građi, bilo da je mehaničke, kemijske ili biološke prirode, mijenjaju boju zuba. Prirodna boja zuba je poput mozaika boja, koji se proteže od žute prema bijeloj. Taj mozaik je promjenjiv od pacijenta do pacijenta te kod samog pacijenta od zuba do zuba.

    Privid primarne boje prirodnog zuba nastaje lomom i refleksijom upadne zrake svjetlosti na bezbojnim kristalima cakline i dentina. Jedan dio svjetlosti reflektira se od površine zuba dok se drugi djelomično apsorbira. Apsorbirana svjetlost se lomi na samim kristalima čija veličina i struktura određuje boju. Fini kristali cakline daju sivkasti ton zubu dok prizmatski kristali dentina u kombinaciji s kolagenom daju zubu žuti ton. Dentin primarno određuje boju zuba dok caklina, svojom debljinom i translucencijom, samo dodatno oblikuje osnovnu boju zuba.

    Prirodan zub, od vrata do vrha krune, pokazuje različit tijek boje zuba. Tijekom života boja zuba se mijenja zbog taloženja minerala u dentinu.

    Zubna pulpa, dentin i caklina posjeduju različita optička svojstva.
    Zubna pulpa ima važnu ulogu u prividu boje zuba. Crvena boja pulpe tvori centar zuba. U mladih pacijenata pulpa je svijetle ružičaste boje, što je osobito vidljivo na stražnjim plohama zuba. S vremenom sužava se pulpni prostor, čime se smanjuje utjecaj pulpe na boju zuba.

    Najvažniju ulogu u određivanju prirodne boje zuba ima dentin. Dentin okružuje pulpnu šupljinu i prekriven je u području anatomske krune caklinom, a u području korijena cementom. U usporedbi s caklinom, nizak udio minerala u dentinu (oko 70%) i visok udio organskih tvari (oko 20%) objašnjavaju relativni opacitet primarnog dentina. Dentinski tubuli koji se pružaju kroz dentin uzrok su selektivnog loma svjetlosti, čime se neke zrake svjetlosti reflektiraju, a drugi apsorbiraju.

    Primarni dentin mijenja se taloženjem minerala u kanalićima. Osim toga, stvara se sekundarni dentin (fiziološki) kao i tercijalni (reparatorni) dentin, s različitom građom i sastavom, što utječe na optička svojstva samog zuba. Sekundarni dentin stvara se polagano tijekom cijelog života. U odnosu na primarni dentin ima veći udio mineralnih tvari, a opacitet mu je manji. Uz to, stupanj zasićenja boja je veći. Tercijalni dentin pokazuje veće zasićenje boje u odnosu na primarni i sekundarni dentin, ali je ograničen samo na područje  oštećenja i u pravilu pokazuje veći stupanja zasićenja minerala. S povećanjem životne dobi dolazi do hipermineralizacije (sklerozacije) dentina. Dentinski tubuli se sužavaju, a odontoblastični nastavci se povlače. Ovim su zahvaćeni i korjenovi koji s vremenom postaju transparentniji. Transparentni dentin stvoren uz caklinsko-dentinsko spojište može pokazati različite stupnjeve translucencije. Ova zona sadrži visok udio minerala i ima vrlo bitnu ulogu u transmisiji svjetlosti kroz tvrda zubna tkiva. Ona se ponaša poput optičke niti te povećava transparenciju zubi. Transparentni dentin, uzduž caklinskog dentinskog spojišta, češće se vidi kod pacijenata starije dobi.

    Zubna caklina je, zbog visokog postotka minerala (oko 95%), najtvrđe tkivo u našem organizmu. Visoka mineraliziranost, kao i svojstva i poredak kristala hidroksilapatita, daju ovom zubnom tkivu tvrdoću, čvrstoću, translucenciju i određeni rendgenski opacitet. Optički doživljaj boje cakline ovisi o sastavu, strukturi, gustoći, stupnju opalescencije i izgledu površine. Kao i kod dentina, ti parametri se mijenjaju tijekom života.  Debljina cakline se razlikuje na pojedinim dijelovima zuba. Najdeblja je na griznom bridu sjekutića kao i na kvržicama pretkutnjaka i kutnjaka, a postupno se smanjuje prema vratu zuba. U griznoj trećini debljina cakline može iznositi i do 1,5 mm. Kod mladih osoba incizalni brid često se sastoji samo od cakline, zbog čega pokazuje posebnu translucenciju često plavičaste boje. U srednjoj trećini debljina cakline se smanjuje, a zbog prisutnog dentina u pozadini smanjuje se translucentnost što dovodi do promjene boje samog zuba. Debljina cakline u cervikalnoj trećini iznosi samo 0,2 – 0,3 mm a osnovna boja dentina u ovom dijelu zuba najviše dolazi do izražaja.

    Optička svojstva cakline ovise o gustoći kao i o sastavu. Caklina mladih osoba odlikuje se niskim sadržajem minerala, ali zato izrazitom debljinom. Zbog toga se optički efekt cakline očituje laganom translucencijom. Kod starijih osoba caklina je bogata mineralima, ali znatno tanja zbog prirodnog trošenja. To za posljedicu ima izražajnu translucenciju i transparentnost. Boja dentina prosijava ispod cakline i na taj način određuje boju zuba.

    Boja zubne cakline može se razvrstati kronološki na caklinu mlađe osobe koji karakterizira bijeli ton boje s visokom opalescencijom niskom translucencijom, na caklinu odrasle osobe s neutralnim tonom boje, umjerenom opalescencijom i srednjom translucencijom te caklinu starije osobe, sa žućkastim ili sivkastim tonom i većom translucencijom.

    Izvor: lauc.net

    , , ,

    Kontakt forma

     

    Verifikacija

    Comments are closed.