Osim što neliječeni karijes često uzrokuje nesnosnu bol, ta pojava može biti odgovorna i za niz drugih bolesti u tijelu, pa čak i onih opasnih za život.
O najnovijim spoznajama iz stomatologije za portsal Slobodna Dalmacija govori vrsni dalmatinski stomatolog David Zeka, doktor dentalne medicine.
Do kojih sve bolesti može doći u tijelu ako ne liječimo karijes na zubima?
– Karijes je bolest tvrdog zubnog tkiva, koja dovodi do postupnog razaranja zubne strukture. Ima progresivan tijek, širi se brzo kroz zubno tkivo (caklinu, dentin, cement) i neliječen izaziva brojne posljedice i komplikacije na okolnim strukturama potpornog zubnog aparata (periodontalni ligament, gingiva, kost) te udaljenim organima.
U nastanku i širenju karijesa sudjeluje velik broj bakterija. Sama njihova prisutnost u karijesnoj leziji, koja je još potpomognuta lošom oralnom higijenom, dovodi do upala zubnog mesa (gingivitis, parodontitis) te upalnih procesa u okolnoj kosti i ligamentu. Iz toga možmo zaključiti da je zub i njegov potporni aparat, jedan od ulaznih putova bakterijskih upalnih agensa u organizam.
Bez obzira je li to zub s upalnim džepom, granulomom, destruiran i polomljen zub… svaki od njih predstavlja fokus, odnosno žarište bakterija, njihovih toksina i metabolita u organizmu, koji može ugroziti bilo koji organ u tijelu.
Kada bakterije ‘napadaju’ druge organe i tkiva?
– Prilikom pada imuniteta ili djelovanjem egzogenih čimbenika, može doći do prodora bakterija u krv, i njihova širenja do udaljenih organa. Tada ovisno o zahvaćenom organu dolazi do razvoja simptoma i bolesti, te je vrlo često teško odrediti primarnu bolest i uzročnika.
Koje sve bolesti mogu nastati širenjem bakterija iz usne šupljine?
– Znanstvene studije posljednjih godina povezale su infekcije u usnoj šupljini s infektivnim endokarditisom, miokarditisom, reumatoidnim artritisom, dermatološkim problemima (posebice alopecia areata – ispadanje dlake u vlasištvu ili drugdje po tijelu), hipertenzijom, opstruktivnom bolesti pluća…
Loše oralno zdravlje u posljednje vrijeme se povezuje i s karcinomima?
– Nedavne stručne znanstvene studije koje su provedene, ukazuju na vezu između parodontne bolesti i rizika od raka. Naime, pušenje, socioekonomski status, dob, spol i genetika ipak predstavljaju najčešće potencijalne čimbenike koji utječu na taj rizik.
Smatra se da karcinogeni metabolički produkti koji su prisutni u parodontnoj upali mogu pridonijeti vezi između tih dviju bolesti. Prisutnost upalnih stanica i medijatora, kao što su kemokini, citokini i prostaglandini, koji su povezani s tumorima, glavni su pokazatelj.
Analize nekolicine studija su pokazale povećan rizik i vezu između parodontne bolesti i oralnog raka, raka gušterače i gastrointestinalnog sustava.
Koliko su opasni upalni procesi?
– Često u slučajevima gnojnog upalnog procesa u području zuba, koje je praćeno otokom i ponekad povišenom temperaturom, može doći do širenja infekcije kroz meka i tvrda tkiva te kao posljedica može doći do orbitalnog celulitisa, moždanog apscesa, tromboze kavernoznog sinusa itd.
Veliku opasnost predstavljaju pacijenti s umjetnim srčanim zaliscima te umjetnim zglobovima.Naime kod njih u slučaju širenja bakterijske infekcije može doći do kolonizacije transplantata patogenima i do brojnih komplikacija kao što su autoimune reakcije, reakcije odbacivanja, fokalne bolesti i dr.
Neki ljudi imaju više sklonosti karijesu, a drugi manje. Zbog čega?
– Sklonost razvoju karijesa ovisi o mnogo čimbenika.Među najvažnijima su nasljeđe,odnosno genetska sklonost, kvaliteta prehrane i prehrambene navike te redovito provođenje oralne higijene. Razni lijekovi mogu utjecati na protok i gustoću sline te na taj način omogućiti lakše zadržavanje hrane i stvaranje plaka.
Zatim sva stanja i bolesti koje utječu na sastav sline ili ometaju normalan proces tijekom razvoja zuba, zbog čega zubi postaju podložniji nastanku karijesa.
Koliko dnevno treba prati zube?
– Zdravi i lijepi zubi su osnova općeg zdravlja i zadovoljstva čovjeka. Zube je najbolje prati nakon svakog obroka, a najmanje dva puta dnevno, ujutro i prije odlaska na spavanje. Zube treba prati temeljito, ne zaobilazeći ni jednu plohu zuba.Četkicom istodobno treba masirati i zubno meso te na kraju očetkati i jezik na kojem se također skupljaju bakterije i ostaci hrane. Pranje zubi bi trebalo trajati oko tri minute.
Treba li prati zube iza svakog jela?
– Zube bi trebalo prati iza svakog jela posebno nakon konzumacije hrane i pića koje sadrže šećere. Naime, važno je naglasiti da se ne smiju prati neposredno nakon jela.Tada je zbog povišene kiselosti u usnoj šupljini caklina izrazito osjetljiva i omekšana pa se četkanjem može oštetiti. Stoga posebno nakon konzumiranja jela koja sadrže šećere i kiseline, s pranjem zubi trebalo bi pričekati oko pola sata.
Pomažu li žvakaće gume, kao što se reklamiraju na TV-u, da se zaštitimo od karijesa?
– Žvakaće gume danas često predstavljaju kao promotore dobrog oralnog zdravlja.Naime, one imaju sposobnost čišćenja grizne plohe zuba, potiču salivaciju i time prirodno ispiranje usne šupljine, te nakon obroka snizuju PH u ustima i na taj način smanjuju mogućnost djelovanja kiselina na strukturu cakline. Međutim, treba naglasiti da žvakaće gume nikada ne mogu i ne smiju nadomjestiti četkicu i pravilno pranje zubi.
