“Ulaganje u velike laserske sisteme je investicija koja se rade na bazi jedne regije, a ne malog laboratorija jer su kapaciteti tih laserskih strojeva nevjerovatno veliki. Sa njim dnevno u prosjeku možete raditi više od 400 krunica, dok ručna obrada više ne dolazi u obzir jer usporava i smanjuje preciznost”, kazao je za naš portal Damir Ištvančić, hrvatski stručnjak za lasersku tehnologiju.
Sa gospodinom Ištvančićem smo razgovarali o upotrebi lasera u dentalnoj tehnici i mogućnostima koje ova tehnologija nudi u svim segemnita dentalne industrije. O svemu tome čitajte u intervjuu koi slijedi.
Gospodine Ištvančić, recite nam za početak koliko su laseri zastupljeni u dentalnoj tehnici jer je njihova upotreba u stomatolgiji gotovo svima poznata?
Laseri su ušli u sve sfere dentalne tehnike. Radimo 3D print na akrilatima i metalima poput titanija i hrom-kobalta – zamijenili smo i veliki broj mašina za milling laserima.
Koje su prednosti te tehnologije?
Prednosti su ogromne, jer je riječ o dijamteralno suprotnom sistemu rada – kod milling mašina imate otpad od 80 odsto materijala, dok je kod lasera to na nivou od oko 20 odsto, plus se taj otpad reciklira. To u osnovi mijenja i cijenu i brzinu izrade, ali i kavlitetu proizvoda.
Na kojem principu radi ova tehnologija u 3D print sistemima?
U ovim strojevima laseri se koriste za stvaranje metalne fuzije tako što se slojevi metalnog praha velikom brzinom tope, odnosno vare jedna za drugu. Riječ je o radu u kontroliranom polju sa kontroliranom temperaturom na točki spajanja čestica.
Kojom brzinom laseri ulaze u područje dentala i da li će u jednom trenutku zamijeniti freze i ostale mašine?
Ova tehnologija ih je u velikoj mjeri već zamijenila, u 50 odsto slučajeva umjesto freze i lijevanja koriste se laseri. Sami milling sistem tehnički ne može da se zamijeni jer ove dvije tehnologije rade na potpuno različitim principima. Sa druge strane, bazni dio koji se koristi u dentalnioj trehnici poput krunica, mostova i vironita sada se ne rade lijevanjem već laserski jer je proces brži, efikasniji, bolji, jeftniji, sa manjim utroškom materijala, sa manjim rizikom od trovanja parom… Velike su prednosti, zaista.
Laseri su dakle uključeni u cijeli proces rada, od skeniranja do izrade.
Da, oni su tu od početka do kraja – dentalni skeneri su ulgavnom rađeni na bazi lasera, laseri se dalje koriste kod printanja, ali i kod terpijske obrade pacijenta.
Ono što smo do sada pominjali se, pretepostavljam, odnosi na globalni nivo, pa me interesuje koliko je ova tehnologija zastupljena u našem regionu?
Pa u regionu je zastupljena u mjeri dovoljnog. U Hrvatskoj već funkcioniraju četiri printing centra, u Srbiji dva, na Kosovu jedan, a očekujemo uskoro razvoj te tehnologije i u Crnoj Gori.
Ono što uvijek igra veliku ulogu je i cijena. Kolika je cijena jednog sistema?
Reći ću vam to ovako – ništa nije skupo ako znate kako ćete ga upotrijebiti.
To su velike investicije koje se rade na bazi jedne regije, a ne malog laboratorija jer su kapaciteti ovog stroja nevjerovatno velike. Sa njim dnevno u prosjeku možete raditi više od 400 krunica.
Da li se razlikuju cijene materijala za lasersku i millin tehnologiju?
Nema razlike, cijena materijala je potpuno ista. Ali imate veću uštedu materijala za 80 odsto jer nema otpada, odnosno on se reciklira – ono što ostane ponovo se koristi.
Čak i u kolokvijalnom govoru laseri su sinonim za preciznost. Na koju preciznost možemo računati pri korišćenju laserske tehnologije?
Preciznost ove tehnologije je 20 mikrona, što minimalno zaostaje za milling mašinama koje imaju tolernaciju od tri do pet mikrona. U dentalnoj tehnici su prihvatljiva odstupanja do 50 mikrona.
Imaju li oni još neku upotrebu u dentalnoj tehnici?
Laser su ušli i u segment koji se tiče izrade privremenih krunica. Zbog toga ručna obrada više ne dolazi u obzir jer usporava i smanjuje preciznost.
Čovjek je, da tako kažemo nezamjenjiv, ali da li će laseri i u kojoj meri “ugroziti” radna mjesta dentalnih tehničara i stomatologa?
To je tačno, čovjek je nezamjenjiv, ali sa druge strane moramo ići naprijed. Zapravo će se otvarati nova radna mjesta jer se traže ljudi u dizajnu, traže se ljudi koji će se baviti digitalnim segmentu dentalne industrije. Poželjno će uvijek biti naravno da ti radnici budu dentalni tehničari zbog poznavanja fiziologije, okluzije, funkcije, materijala… jer informatičari te stvari ne znaju.
Ali ono što se možemo složiti je da će čovjek će uvijek biti prisutan u svim segmentima procesa rada – od skeniranja, preko dizajna do izrade i završne faze obrade.
