fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju – prof. dr Vitomir Konstantinović, predsjednik Stomatološke Komore Srbije: Suština Komore...

Intervju – prof. dr Vitomir Konstantinović, predsjednik Stomatološke Komore Srbije: Suština Komore je da zaštiti esnaf i stomatologe

- Advertisement -

Tokom posjete Drugom Kongresu stomatologa Crne Gore razgovarali smo sa predsjednikom Stomatološke Komore Srbije, prof. dr Vitomirom Konstantinovićem koji nam je prenio iskustva funkcionisanja Komore i govorio o svim prednostima ovakvog načina udruživanja, počev od zaštite samih stomatologa, pa do napredovanja same struke i stomatoloških djelatnika.

Doktore Konstantinović, na početu nam recite šta bi, prema Vašem mišljenju, bila suština postojanja Komore?

Suština Komore je da zaštiti esnaf odnosno stomatologe i naravno pacijente. Doduše, sve Komore na ovom prostoru su osnovane uz pomoć države jer je nemoguće da se osnuju same, ali čim država ima nadzor to znači da će, makar u početku, biti sigurnosti i garancije. Naravno da je intencija svih Komora da budu potpuno samostalne, ali sa druge strane upravo Država daje ovlašćenja Komori, pa hteli ne hteli, Komore moraju da sarađuju sa Državom, odnosno državnim Ministarstvima.

Da li je to uplitanje Države kao institucije u rad Komore dobro ili loše? Ili je istina negdje u sredini?

To se na primeru Stomatološke Komore Srbije pokazalo kao dobro. Mi smo Komoru osnovali 2007. godine – dobili smo nalog od države i osnovali Komoru. Ali već na samom početku je došlo do problema i razmimoilaženja među kolegama i to nije funkcionisalo. Država u tom trenutku nije želela da obrati pažnju na probleme u stomatologiji, pa je praktično došlo do prestanka rada Komore. Sada, dolaskom drugih ljudi na čelo Komore 2013. godine je, uz mnogo novih problema, ali i uz veliku pomoć države Komora ponovo počela da funkcioniše.

Koliko je urađeno za te četiri godine? To nije period koji ostavlja prostor za velike projekte.

Mislim da smo za ove četiri godine puno toga uradili. Pre svega na početku smo rešili glavni problem, a to je tada bilo relicenciranje. Kao i ovde, u Crnoj Gori, i u Srbiji licenca traje sedam godina. Međutim, mi smo imali problem da kolegama objasnimo šta je to licenca i zašto se produžava. To je kao vozačka dozvola, ima rok trajanja i nakon njenog isteka vi ste u prekršaju.  Dakle, licencu prosto morate da imate i obnavljate. Licence imaju i inžinjeri i mnogi drugi delatnici, ali mi, medicinski radnici koji se brinemo o zdravlju nacije smo u posebnoj obavezi da imamo licencu, odnosno da je obnavljamo. Neko prosto mora da proverava vaše kompetencije. Posebno zbog toga što obavljate jedan tako odgovoran posao.

Na koji način se u Srbiji obnavlja licenca?

Da bi se licenca produžila, mora da postoji kontirnuirana medicinska edukacija. Komora o tome vodi računa i organizuje ih, a jedan takav primer je upravo i ovaj Kongres u Budvi. Dakle, medicinski radnici mogu da dođu, slušaju predavanja i vide novitete, odnosno usavrše svoja znanja i veštine. Davno je prošlo ono vreme kada smo mi kao lekari i stomatolozi svoju edukacijui završavali onog trenutka kada diplomiramo. Takođe, s obzirom na svakodnevno razvijanje medicine, stomatologije i nauke uopšte, to je postalo nemoguće. Evo i ja sam malo pre pogledao neki novi laser i upoznao sam se sa njegovim kvalitetima, video nove mogućnosti – a da nisam ovde na ovom Kongresu to možda ne bih saznao. Zbog toga je kontinuirana edukacija jako važna.

Dakle, Država je nama dala mogućnost da mi evidentiramo stomatologe i o njima vodimo računa. Što znači da u našoj evidenciji postoje svi stomatolozi – bilo da rade u državnoj ili prvatnoj praksi. Komora mora da vodi računa o svim svojim članovima i da vodi evidenciju, a mi kao stomatolozi smo dužni da prijavimo svaku promenu. Ranije stomatolozi nikoga nisu obaveštavali o specijalizaciji, magistraturi, doktoratu – dok su sada to u obavezi da urade kako bi Komora to evidntirala i kontrolisala.

Kazali ste da ima stomatologa u državnoj praksi. U kojoj mjeri je to dobro za jednu Državu i njene građane?

Kod nas još ima jedan značajan broj stomatologa koji rade u državnoj praksi što je, za sada, dobro jer imate jedan osnovni paket usluga na koje zaštićene kategorije pacijenata poput dece i studenata do 26 godina, penzioneri sa više od 65 godina, oboleli od teških bolesti imaju prava.

Da se sada vratimo na priču o jednoj od osnovnih funkcija Komore, a to je zaštita struke i stomatologa. Na koji Stomatološka Komora Srbije vodi računa o svojim čalnovima?

Pre svega, Stomatološka Komora Srbije je prva na ovim prostorima uvela osiguranje stomatologa od lekarske greške. Mi izdvajamo jedan deo sredstava od članarine u uplaćujemo osiguranje iz kojeg se plaća eventualna lekarska greška. Dakle, ako je neki pacijent nezadovoljan stomatološkom intervencijom i hoće da tuži stomatologa, taj stomatolog se obrati Komori, nakon čega mi kontakitramo osiguravajuću kuću kod koje uplaćujemo osiguranje i njihovi advokati preuzimaju proces. Doduše, to osiguranje za sada ne pokriva neku preveliku sumu, ali to je jedna dobra osnova. Međutim, ako neko radi veće radove i ima potrebu za većim osiguranjem, ukoliko je već osiguran preko Komore može uplatiti dodatno osiguranje uz 15 odsto popusta.

Dalje, mi izdajemo časopis četiri puta godišnje i u tom časopisu dajemo besplatan test koji je akreditovan kod  Zdravstvenog Saveta Srbije. On je važan jer stomatolog koji želi može da popuni taj test i dobije određen broj bodova. U Srbiji je za produžavanje licence potrebno sakupiti 20 bodova godišnje i mi stomatolozima dajemo mogućnost da poptuno besplatano dobiju tih 20 bodova, a časopis se šalje besplatno na adrese svih stomatologa.

Takođe, mi pravimo i velike Kongrese, a ove godine su na našem Kongresu bili prisutni predsednici Stomatoloških Komora Crne Gore dr Borislav Ćalović i Republike Srpske dr Mladen Mišeljić,  pa smo iskoristili priliku da dogovorimo saradnju Komora na nivou uzajamnog pomaganja i danas ćemo ovde potpisati Memorandum o saradnji. Naravno, pozvaćemo i ostale kolege iz regiona s obzirom da imamo dobre kontakte sa svima, pa pretpostavljam da će se i oni odazvati našem pozivu. Sada već postoji grupa koju čine Komore Republike Slovenije, RepublikeHrvatske , Federacije BiH i Makednije – oni su nas kao stomatološku Komoru Srbije pozvali da se pridružimo i prošle godine su bili naši gosti. Tada međutim nije došlo do potpisivanja Memoranduma, jer su oni tu saradnju napravili više na nekom usmenom nivou. Saradnja  je odlična i funkcioniše besprekorno, ali ja ipak želim da se to formalizuje. Taj Memorandum nikoga neće obavezati da uradi nešto što ne želi, prosto samo želimo da ostane neki pisani trag o svemu tome. Naravno, na taj način i članstvu Komore uvek možete da predočite sve ono što ste za vreme svog mandata uradili.

Da li ima još nekih porednosti udruživanja, odnosno još neki razlog koji bi dodatno opravdao postojanje Komore?

Naravno da postoji još niz razloga, ali evo da navedemo samo neke od njih. Resorna ministartsva, na primer, više nemaju vremena da svakih nekoliko meseci razgovaraju i pregovaraju sa malim lokalnim udruženjima stomatologa ili medicinskih radnika. Ti ljudi sada prave krovne zakone koji će naše zemlje približiti i uvesti u Evropsku Uniju i oni, sve i da žele, nemaju vremena da se bave lokalnim stvarima. Mi smo u Srbiji uradili još jednu dobru stvar, a to je objedinjavanje svih pet Komora medicinske struke – Lekarske, Stomatološke, Farmaceutske, Komore Medicinskih sestara i tehničara, te komore Biohemičara. Tako, sada pre bilo koje promene zakona prvo mi napravimo konsenzus oko određenih problema ili zahteva, pa onda nas svi predsednici Komora zajedno idu na sastanak u Ministarstvo, što nam daje veću snagu. To više nije neko malo udruženje stomatologa ili lekara jednog grada ili opštine, već pred državom zastupamo gotovo 200 hiljada medicinskih radnika i njihovih porodica. Država do sada nije mnogo pitala struku, a to je neophodno. Sa druge strane i mi Državi na taj način pomažemo jer se čuje glas svih.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -