fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju – prim.dr sci med. Jasmina Tekić: Konitunuirana medicinska edukacija – Korak...

Intervju – prim.dr sci med. Jasmina Tekić: Konitunuirana medicinska edukacija – Korak napred ka unapređenju stomatološke struke

- Advertisement -

Predstavljamo vam još jedan zanimljiv intervju, a ovoga puta naš sagovornik je bila prim.dr sci med.  Jasmina Tekić, sekretar Udruženja stomatologa Srbije, USS. Sa njom smo razgovarali o organizovanju strukovnih udruženja, ali i svim oblicima KME simpozijuma, seminara i Kongresa  u čijoj organizaciji učestvuje ili na njima aktivno učestvuje kao predavač tokom cijele godine. Obzirom da dr Tekić ima bogato dvodecenijsko iskustvo, imala je i veoma korisne savjete za crnogorske, ali i sve kolege iz okruženja koji se okupljaju u slična strukovna udruženja.

dr-jasmina1Doktorka Tekić, recite nam kako je nastalo Udruženje stomatolga Srbije i koje bi ste savjete dali kolegama iz regiona koji se, kao na primjer Stomatološka komora Crne Gore tek sada formiraju?

Udruženje stomatologa Srbije okuplja sva strukovna udruženja i sve sekcije Srpskog lekarskog društva, SLD. Sada je tu oko 18 strukovnih organizacija okupljenih sa istim ciljem – razmena iskustava i podizanje kvaliteta rada u Stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti.  Odmah smo se, učlanili u Svetsku stomatološku federaciju FDI i naravno u Balkansko udruženje stmatologa.

Koji bi trebalo da bude glavni cilj udruživanja? Koliko je on bitno za konitnuiranu edukaciju?

Mi se udružujemo sa jasnim ciljevima – da stalno razmenjujemo iskustva i zaštitimo struku. Kada je reč o konitnuiranoj medicinskoj edukaciji to je u Srbiji zakonom regulisano, pa godišnje moramo da sakupimo 20 poena kako bismo mogli da produžimo licence za dalje obavljanje stomatološke prakse. Poeni se skupljaju na sastancima koje akredituje Zdravstveni savet Srbije. Sama akreditacija je takođe jasno definisana pravilnikom, pa se u tu svrhu organizuje kongres, simpozijum ili smeniar odnosno kurs. Na tim skupovima se radi isključivo na modelu, nikako na pacijentima, jer je za rad na pacijentima neophodna posebna dozvola etičkog komiteta. Imamo takođe pravilnik po kojem se ocenjuju ti strukovni skupovi i naše kolege se onda odlučuju za one koji su njihova usko stručna specijalnost. Najviše ima kurseva iz dečje stomatologije, ali i opšte stomatologije. Ono što je važno, je da se na kraju KME koji posećiju kolege, dobija sertifikat sa opredeljenim brojem poena. To niko ne znači nekakvu dozvolu za rad, već samo potvrdu da su prisustvovali nekoj edukaciji. Za posebne sertifikate o usko stručnim veštinama, posećuju se vrlo ozbiljni hands on kursevi, različitog nivoa.

Koliko stomatolozi posjećuju kurseve i edukativne skupove? Da li je zakonska regulativa jedino što ih dovodi na predavanja?

Naprotiv, stomatolozi čak više posećuju komercijalne skupove. To su skupovi koji nisu akreditovani, ali su usko stručni i to je ono što stomatologe zapravo interesuje. Dakle, mi, na primer, dovedemo profesora iz Nemačke, ili predstavnika Ivoclara. Do njih je veoma teško doći, skupi su i zahtevni, prebukirani po godinu dana unapred, ali sa razlogom. Od njih možete mnogo da naučite i da se upoznate sa nekim tehnikama sa koje kod nas nisu mogli da vide.

Da li postoje neka iskustva iz regiona koja bi se mogla slijediti?

Hrvatska je to jako lepo regulisala. Njihova Komora godinu dana unapred objavi knjigu kontinuirane medicinske eukacije sa programom skupova koji se u tokom  godine održavaju. Svaki  stomatolog već početkom svake godine može da planira svoju edukaciju i u finansijskom i u edukativnom smislu. Oni su dobar primer da njima zaista nije ruka vodilja broj obaveznih poena, već nivo stručnog skupa i šta on dobija u smislu poboljšanja kvaliteta rada .

Dakle to bi bio i jedan od savjeta koji bi ste dali Stomatološkoj Komori Crne Gore kako da organizuje svoje godišenje aktivnosti?

Kako da ne. Jer, dešava se često da kolege neplanski organizuju skupove i dolazimo do situacije da se nekoliko skupova preklopi pa stomatolozi ostanu u nedoumici za koji da se odluče jer na svakom od njih uvek postoje interesantne teme. Osim toga, kod nas u Srbiji je zabranjeno da prisustvujete na više od dve edukacije istog dana. To je jedino opravdano ako su istoga dana predavanje i kurs vezan za isti.

Kako Vam uspijeva da postignete sve ove rezultate i organizujete ovako veliki broj predavanja tokom cijele godine?

Ja ovaj posao radim dosta dugo, više od dvadeset godina i zaista vodim računa da kolege posećuju ono što je interesantno. Ja ne samo da akreditujem programe svih svojih kolega, ja akreditujem programe koje ja organizujem, i na njima sam i predavač i rukovodilac. A evo kako mi to polazi za rukom. Ja na početku svake edukacije kolegama podelim jedan anketni upitnik kojim ih zamolim da mi saopšte šta bi oni želeli da čuju od tema na sledećoj edukaciji. Oni nas osim toga ocenjuju, kroz posebno dizajnirane upitnike o  kvalitetu predavača. Veoma je važno i da se svaki predavač samoocenjuje i upoređuje sa najboljim u klasi.  Lično poštujem svakog slušaoca koji dođe i mislim da je naša obaveza da im pružimo najbolje.

Možete li nam na osnovu Vašeg iskustva reći na koji način bi se dodatno mogao podići kvalitet usluga? Kazali ste nam da u trenutno radite na nekim programima kojima bi se to moglo postići.

Ja sam izradila standarde za akreditaciju u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite i kvalitet stomatoloških usluga. Kao predsednik posebne radne grupe za izradu standarda za kvalitet stomatolških usluga ponudila sam ih članovima, koji su ih nakon malih dopuna i usvojili. Ti standardi ne postoje nigde u svetu. Ispilotirali smo ih i ponudili  Vladi Republike Srbije na usvajanje. Reč je o standardima koji će zasigurno poboljšati kvalitet rada u stomatološkoj zdravtsvenoj zaštiti. Po osnovnoj vokaciji, ja sam dečiji i preventivni stomatolog, ali sam nejveći deo svog profesionalnog rada posvetila Upravljanju – menadžmentu, standardizaciji i akreditaciji. Veliki broj ispitanika u mom istraživanju je više poverenje ukazalo zdravstvenim ustanovama koje su akreditovane za razliku od onih koje to nisu. Novim izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predviđa se i mogućnost akreditacije i privatnih zdravstvenih ustanova pa i stomatoloških ordinacija koje su nerazdvojni i ne manji deo celokupnog zdravstvenog sistema.

Šta će to donijeti pacijentima? Koliko će to uticati na njihovu zaštitu?

Bezbednost pacijenta jeste fokus svih istraživanja u ovoj oblasti. Standardi garantuju visok nivo kvaliteta usluga i pacijent zna šta mu se garantuje. Stručne greške će morati da se evidentiraju kako bi se uvele korektivne mere na vreme i kako bi se iste svele na minimum ili potpuno sprečio njihov nastanak. Ovo jeste vek kvaliteta i zato se mi trudimo da idemo u korak sa svetom. Moraju da postoje tačno utvrđeni vodiči za svaku proceduru i uslugu koja vam se pruža. Time se štite i lekar i pacijent. Čak i primena novih standarda ISO 2015 se odnose na rizik što znači da pacijena ne smete dovesti ni ukakav rizik tokom vašeg rada. Ne manje važno je i zadovoljstvo kolega uslovima i benefitom. Sigurna sam da dolazi vreme uspostavljanja najelitnijih uslova za rad mojih kolega. Važno je da stalno radimo na sebi, na ličnoj nadgradnji i edukaciji. Nikada se ne treba žaliti da nemamo dovoljno slobodnog vremena da se usavršavamo i težimo ka boljem, jer je isto toliko vremena imao i Nikola Tesla, Ajnštajn, Marija Kiri…

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -