fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju – Dr Ivana Srzentić, ortodont: Ortodontski problemi najčešće su posledica loših...

Intervju – Dr Ivana Srzentić, ortodont: Ortodontski problemi najčešće su posledica loših navika kod djece i genetskih predispozicija

- Advertisement -

Očuvanje mliječnih zuba jedna je od najvažnijih preventvinih mjera kako ne bi došlo do stvaranja najčešćih ortodonstkih problema poput tjeskobe i malokluzije, kazala je u razgovoru za portal Stomatologija.me specijalista ortopedije vilica dr Ivana Srzentić, ortodont u budvanskoj ordinaciji V Dental.

U intervjuu sa dr Srzentić, između ostalog, pročitajte koliko pojedine terapije traju, kako održavati higijenu i sve ono što vas je interesovalo ukoliko imate skeletne probleme poput lošeg položaja vilica ili vaša djeca imaju loše navike kao što je sisanje prsta.

Dr Srzentić, za početak razgovora, recite nam kako pacijenti reaguju kada im saopštite da će morati da nose fiksni ili mobilni aparat i da li postoji neka granica u godištu kada je riječ o nošenju istih?

To je sada postalo čak i trend, pa se na fiksnu protezu gleda i kao na „modni“ detalj ne samo terapiju. Međutim, isto tako danas se mnogo više obraća pažnja na izgled zuba i estetiku.

Što se tiče godišta, ne postoji granica kada je riječ o postavljanu fiksnog aparata, pitanje je samo koliko će dugo morati da se nosi jer terapija ide sporije kod starijih pacijenata nego kod dece. A, kada kažem stariji, u tu grupu spadaju pacijenti sa 20 i više godina. Međutim, nose ih i ljudi od 40-50 godina.

Fiksni aparat može da se nosi kao jedini terapijski izbor, a može da se koristi i kako predpriprema za protetske radove. To se dešava onda kada imamo problem da jednostavno prvo moramo namestiti zube kako bi mogli postaviti implante, mostove i slične radove.

Koji su najčešći problemi zbog kojih Vam se pacijenti javljaju i da li imate savjete kako da se preduprijede neka od stanja koja iziskuju potrebu ortodontske terapije?

Prvi savet je da se dete što ranije prvi put dovede u ordinaciju kako bi se upoznalo sa stomatologom – i to po mogućnosti dok je u ustima još mlečna denticija. Čuvanje mlečnih zuba je od izuzetne važnosti, iako mnogi ljudi smatraju da nije tako „jer se oni svakako menjaju“. Stvari, međutim, zaista stoje drugačije i mnogi problemi se mogu sprečiti ukoliko se dovoljno dobro održavaju mlečni zubi.

Na primer, teskoba, „gužva“ u ustima, koja je sada najčešći problem može da se izbegne održavanjem mlečnih zuba i njihovim plombiranjem kako ne bi morali da se vade. Nedostatkom bilo kojeg od mlečnih zuba gubi se prostor u vilici koji će kasnije trebati za stalne zube koji su mnogo krupniji od mlečnih.

Jako bitan momenat je i nicanje prvih stalnih zuba – to su šestice. I tada je najbolje vrijeme da dete dođe na preventivni pregled, da se ti zubi zaliju kako bi se zaštitli. One su nam najbitniji zubi jer nam njihova postavka određuje kakvi će nam kasnije biti odnosi između vilica.

Da li neke navike poput cucle ili sisanja prsta mogu da dovedu do ortodontskih problema kod djece?

Što se loših navika tiče, ukoliko se ukloni do treće godine života, sve što je ta navika mogla da izazove spontano se koriguje. Nakon toga uglavnom ostaju neke posledice.

Najgora varijanta je upravo sisanje prsta jer je odvikavanje izuzetno teško, a i same posledice su mnogo teže – dolazi do pomeranja zuba, a kojih i u kojem pravcu zavisi od toga koji prst dete sisa.

Takođe, disanje na usta je loša navika jer sprečava rast gornje vilice koja ostane uska. Međutim, to ne mora da bude stvar loše navike, već prosto dete može imati problem sa trećim krajnikom, ili moze imati devijaciju nosnog septuma i slično, pa je onemogućeno disanje na nos. Tada nam je potrebna saradnja sa otorinolaringolozima kako bi zajedničkom terapijom rešili problem.

Ako znamo da je pod nosne duplje faktički krov usne duplje, jasno je da su oni međusobno povezani i da svako odstupanje u nosnom predelu vodi neminovno do promene.

A, zbog čega se najčešće javljaju stariji pacijenti, da li su skeletni poblemi, ili postoje i druge indikacije?

Stariji pacijenti se najčešće javljaju zbog teskobe u vilicama. Postoji i određeni broj pacijenata koji se javlja zbog problema koji smo ranije pomenuli, a to je predprotetsko nameštanje zuba. Ortodoncija je u tom smislu najbolji „saradnik“ protetike i hirurgije jer može da napravi prostor za postavku implanata, mogu da se rasporede zubi za protetiku i slično.

S obzirom da je, kako kažete, tjeskoba najčešći šrpoblem, kako se ona rešava?

U mešovitoj denticiji, kada u ustima imamo i mlečne i stalne zube, terapija podrazumeva nošenje aktivnog aparata – to su akrilatne proteze za decu. Kasnije, kod stalne denticije, taj problem se rešava nošenjem fiksnog aparata, odnosno bravicama.

Koliko može da traje ortodontska terapija?

Dužina terapije zavisi od problema koji treba sanirati. Ukoliko imamo skeletni problem, odnosno da vilice nisu dobro postavljene u međusobnom odnosu, terapija traje nekoliko godina. Ako ta terapija počinje u periodu mešovite denticije, startujemo sa funkiconalnim aparatima – proteze za decu koje stimulišu rast donje vilice ili sprečavaju rast gornje. Nakon što se zamene svi zubi, onda se nastavlja sa fiksnim aparatom.

Ukoliko je riječ o jednostavnijem problemu poput teskobe, to može da se završi za nekih godinu i po do dve godine postavljanjem  fiksnog aparata.

Naglašavam i da je za sve  terapije redovna poseta ortodontu jednom mesečno obavezna.

Da li ortodontski problemi nastaju kao posledica naslednog faktora ili to zavisi od slučaja do slučaja?

Ima dosta problema koje su nasledni – skeletni problemi su na primer nasledni, kao sto su malokluzije II klase i III klase, otvoreni zagrizaj… Broj zuba i teskobnost zubnih nizova je, takođe, posledica naslednog faktora. Imate na primer da je hipodoncija, nedostatak, i mikrodoncija, smanjena veličina gornjih lateralnih sekutića isti nasledni poremećaj samo različitog stepena izraženosti.

Recite nam još i koje savjete imate za pacijente sa fiksnim i mobilnim aparatima kada je riječ o održavanju oralne higijene?

Higijena je jako, jako bitna, a naročito kod fiksnog aparata. Ja obično savetujem pacijentima da koriste meke četkice, nakon čega treba upotebljavati interdentalnu četkicu. Naročito treba voditi računa o bravicama jer se oko njih zadržava najviše hrane. Zbog toga imamo i pacijente koji zbog loše oralne higijene ne mogu ni biti indikovani za fiksni aparat.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -