Predstavljamo vam savjete dr Danila Đurovića iz Kolašinske ordinacije “Dr Đurović”. o liječenju i vađenju zuba, navikama građana, šta najčešće uzrokuje dječje ortodontske problem, koja je uloga roditelja u razvoju oralnog zdravlja kod djece, kako sprovesti efikasnu prevenciju i koja je uloga države u tome, kao i da li se možemo “ucrtati” na svjetsku mapu dentalnog turizma.
Doktore Đurović, u Vašoj ordinaciji nudite veliki opseg usluga, pa me interesuje koji su to najčešći problemi zbog kojih Vam se pacijenti obraćaju?
Ordinacija Đurović, nalazi se u Kolašinu, u ulici Boška Rašovića bb, na putu ka SKI Centru. Ordinacija se već godinama, zajedno sa svojim saradnicima, uspješno bavi svim granama stomatologije. Ordinacija Đurović svoju praksu zasniva na visokokvalitetnim materijalima digitalnom tehnologijom i savremenim pristupima sa ciljem da iz naše ordinacije izađete sa lijepim osmjehom, zdravim zubima i trajno riješenim problemima. Ordinacija je zasnovana na savremenim principima stomatologije iz domena stomatološke protetike, ortodoncije, hirurgije, bolesti zuba i usta, dječje stomatologije…U našoj ordinaciji najčešće pacijenti dolaze zbog bola, estetskih razloga tj. nadoknade izgubljenog jednog zuba ili više, bezubi pacijenti, gdje se rade totalne proteze ili zubni implatanti kao idealno rešenje. Na žalost kod naših pacijenata, još uvjek vlada mišljenje bolje izvaditi zub nego ga liječiti.
S obzirom na to da se bavite dječjom stomatologijom i ortodoncijom, recite nam šta najčešće uzrokuje ortodontske probleme kod djece? Da li je to rani gubitak mliječnih zuba, neupotrebljavanje žvakaćnog aparata, ili postoje još neki problemi na koje bi trebalo posebno obratiti pažnju?
Najčešće loša oralna higijena dovodi do brzog gubitka mliječnih zuba tj gubitka prostora za stalnu denticiju, a to dalje doprinosi do razvoja ortodonskih problema, skeletni problemi kao nasledni faktor, loše navike kao sisanje prsta, disanje na usta, korišćenje cucle. Ishrana kod djece takođe dovodi do ortodonskih problema, sve se više koristi hrana termički obrađena, usitnjena pretvorena skoro u kašu tako da kod takve ishrane nema stimulacije rasta vilica.
Možemo li reći da i roditelji snose dio krivice za to što djeca postaju ortodontski pacijetni? Pod tim mislim na neredovno pranje zuba koje dovodi do karijesa i gubljenja zuba, neredovne kontrolne posjete stomatologu, neadekvatna ishrana… Koje je Vaše mišljenje po tom pitanju?
U razvoju djeteta roditeljima pripada posebna uloga, jer će način na koji roditelji odgovaraju djetetovim potrebama imati izuzetan uticaj na razvoj različitih vještina i procesa koji se usvajaju kasnije. Akcenat se daje na prevenciju nastanka karijesa, da ne bi došlo do gubitka mlječnih zuba, a to podrazumijeva besprekorno održavanje oralne higijene gdje roditelji imaju glavnu ulogu. Saniranje karijesa, redovne kontrole stomatologa sprečava i olakšava ortodonsku terapiju.
U razgovoru sa stomatolozima iz Crne Gore i regiona stekao sam utisak da je preventiva na nezadovoljavajućem nivou. Koji bi, prema Vašem mišljenju, bio najbolji način promocije važnosti preventive? Kako motivisati ljude da dolaze na prevetnivne preglede?
Prevencija tj preventivna stomatologija u cijelom svijetu je dio stomatologije koja je finansirana na nivou primarnog nivoa zdrastvene zaštite to znači da se finansira iz državnog budžeta. Treba sprovesti preventivnu stomatologiju koja je u svijetu na sistemu copy past – kao što je i u ostalim zemljama samo prekopirati. Preventivnom stomatologijom se bave specijalisti preventivne i dječje stomatologije, što znači ulaganje u stručni kadar tj specijalizacije. Terapijski orijentisana stomatologija, koja se sastoji u ranoj dijagnostici, prevenciji širenja i sanaciji karijesnih zuba skupim materijalima, nije dala očekivane rezultate, zbog čega danas ne postoji dilema po pitanju: prevenirati ili sanirati? Primarna prevencija ima apsolutnu prednost u odnosu na sve terapijske metode – Bolje spriječiti nego liječiti Primarnu prevenciju neophodno je sprovoditi što je ranije moguće, a ciljna grupa su trudnice i roditelji djece najmlađeg uzrasta, koje treba motivisati i instruirati o pravilnoj ishrani, redovnoj i pravilnoj oralnoj higijeni i upotrebi fluoride, a sve u cilju formiranja i prenošenja pozitivnih navika na dijete.
Programska prevencija karijesa ranog djetinjstva je planska, sveobuhvatna primjena preventivnih mjera, prenatalna i postnatalna prevencija: redovno i pravilno održavanje oralne higijene, primjena fluorida (po novom Protokolu SZO fluoridi se ne daju trudnicama u tabletama, već samo topikalno), kompletna sanacija usne duplje, održavanje postignutog stanja, ispiranje usta dezificijensima, redovna kontrola oralnog zdravlja, pozitivne navike u ishrani, uspostavljanje i održavanje redovne i pravilne oralne higijene, sprečavanje loših navika.
Nakon većih problema obično dolazi i do toga da pacijent ostane bez jednog ili više zuba, a implantologija, kojem se bavite u Vašoj ordinaciji jedno je od rešenja. Koliko se, s obzirom na cijenu, pacijenti odlučuju za ugradnju implantata?
Ordinacija Đurović bavi se i implatologijom sa svojim saradnicima. Što se tiče našeg stanovništa glavnu ulogu igraju finansije. Ipak je to za naš stadard i dalje skupa priča. Pacijenti su informisani i danas je lako preko interneta doći do toga šta su implatati i na koji način se rade. Ordinacija Đurović se bazirala na dentalni turizam, gdje kod nas dolaze pacijenti iz inostranstva. Implanti su savremena rješenja koja služe da nadomjeste nedostatak jednog ili više zuba. U našoj ordinaciji koriste se implanti renomiranih proizvođača Nobel Biocare, Bredent.
Iako je cijena implanata za naš standrad visoka, na Zapadu je ta cijena višestruko veća. Da li u tom smislu vidite Kolašin, koji jedan od turističkih centara Crne Gore, kao potencijalni centar dentalnog turizma? Kakvo je Vaše mišljenje o mogućnostima razvoja dentalnog turizma u Crnoj Gori?
Kolašin ima potencijala za razvoj turizma. Dentalni turizam je grana zdravstvenog turizma.To je spoj lijepog i korisnog odmora u službi oralnog zdravlja. Naša ordinacija već godinama ima pacijente iz inostranstva. U početku su to bili naši ljudi koji žive ili rade u inostranstvu a sada je podjednako puno i stranaca koji nas nalaze putem interneta, našeg sajta, dobijaju preporuke od prijatelja itd…
