fbpx
NaslovnaIntervjuIntervju – dr Branko Stanković: Standard usluga u regionu mora dostići nivo...

Intervju – dr Branko Stanković: Standard usluga u regionu mora dostići nivo zemalja EU

- Advertisement -

Ovim člankom nastavljamo našu seriju intervjua sa mladim i uspješnim stomatolozima. Naš današnji gost je Branko Stanković, vlasnik stomatološke ordinacije Branko Dental Tehno, a u nastavku pročitajte šta ovaj mladi stručnjak misli o savremenoj stomatologiji i koji su njegovi savjeti za pacijente. Takođe, s obzirom da Branko osim stomatološkog ima i poziv ekonomiste, pročitajte njegove savjete o prevazilaženju prepreka na putu razvoja, te kako od Srbije i zemalja regiona napraviti centre zdravstvenog turizma.

Poštovanje Branko, za početak – čemu tako dugo ime ordinacije, zar nije malo teško sve to izgovoriti? Pogotovo ako vas boli zub, pod otokom ili, da se malo našalimo, kako će to izgovoriti neko bez zuba?

Poštovanje i Vama, za početak ću morati da Vas ispravim, ja sam suvlasnik ne vlasnik. Ordinacija je vlasništvo cele porodice Stanković, a ja kao treća generacija zubarske porodice Stanković, mogu reći da sam samo poslednje koleno, tj. naslednik ove porodične manufakture i tradicije. Što se tiče imena, to je jedino bilo slobodno pod “B” u APR-u, a pri tom opisno govori o našem dijapazonu usluga.

Uz toliko iskustvo, porodično, a i Vas kao mladog stručnjaka, sigurno Vam neće biti problem da nam odgovorite na pitanje sa kojim izazovima se, prema Vašem iskustvu, srijeće stomatologija XXI vijeka?

Globalno, fokus je na prevenciji nastanka karijesa i deformiteta vilica – tehnologija napreduje, kvalitet stomatoloških materijala napreduje, a radni vek protetskih nadoknada je sve duži. Lokalno, Srbija prednjači u broju bezubih građana (8,9 odsto stanovništva je bezubo), a mali broj ljudi nedostatak ili kvar zuba vidi kao problem. Ključna reč je “edukacija”.

Edukacija u kom smislu – edukacija građana, ili zdravstvenih radnika?

I jedno i drugo, pacijenta je potrebno sagledati holistički, detektovati ga još u vrtiću, školi, kući i odatle krenuti, od tehnika pranja zuba do redovnih pregleda zuba i savetovanja sa stomatologom.

Što je interesantno, pregled zuba je u većini ordinacija u Srbiji besplatan i predstavlja jedan pozitivan primer tj. doprinos privatne stomatološke prakse svim građanima Srbije. Ja vas pozivam da proverite na kojim mestima je pregled besplatan i koristite tu mogućnost jednom godišnje.

Kada je reč o edukaciji stomatologa, ona je na zavidnom nivou i paralelna sa razvijenim zemljama EU. Stomatološka komora, čiji sam član skupštine, nudi veliki broj sertifikacija godišnje, fakulteti organizuju veliki broj predavanja gostujućih profesora i to je dobro.

Potreban nam je i lakši pristup EU fondovima posvećenih zdravstvu, konkretno projektima u vezi sa zdravljem zuba. Potreban je, možda, veći broj EU projekata namenjenih opremanju i upotrebi savremenih tehnologija u stomatologiji npr. CAD-Cam uređaji, implant guide sistemi, 3D imaging, alinger folije za isparavljanje zuba, laserski tretman zuba i mekih tkiva, augmentacija koštanih defekata.

S obzirom da savremena stomatologija nosi i nove izazove – ko je tu dominantniji faktor, čovjek ili mašina?

Čovek i dalje kontroliše tu mašinu, ali ima situacija i kada mašina nadmaši “učitelja”. Najčešće je to kod stomatoloških materijala, to je oblast koja najbrže napreduje. Prosto tresete drvo sa kojeg ne znate šta će da padne, a svaki plod je sve otporniji, bolji, lepši i slađi.

Šta je to najslađe i najljepše u ovom trenutku od tih materijala?

Bezmetalna cirkonijum-silikatna keramika, PEEK i cirkonijum implanti, to je harmonija najverodostojnije kopije prirodnog zuba i neuništivosti tj. postojanosti jednog plastičnog implanta.

Da, dobro ste me čuli, danas je plastika postala jača i otpornija od čelika, a da toga nismo svesni. PEEK je skraćenica za Poly-Ether-Ether-Ketone plastiku koja je šest puta tvrđa i postojanija od titanijuma.

Često se u poslednje vrijeme provlači da zdravstveni turizam ima visoki potencijal u Srbiji. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Činjenica je da su zdravstvene usluge u Srbiji daleko povoljnije nego u EU, ali svi moramo biti svesni da i ako je usluga jeftinija, standard usluge mora biti isti sa zemljama EU. Pod standardom podrazumevam da zdravstveni radnik mora odlično govoriti i razumeti neki od svetskih jezika, doktor mora nositi rukavice, masku, koristiti jednokratni veš u ordinaciji i održavati higijenu, kako ličnu, tako i prostora na maksimalnom nivou. Samo tako ta nova grana privrede koju krstimo “zdravstveni turizam” može biti dugoročno uspešan, u suprotnom odajemo pogrešan utisak i kratkoročno imamo uspešnost, jer se pacijenti ne vraćaju.

Razvoj avio saobraćaja u Srbiji poslednjih godina je svakako doprineo da i ova grana krene uzlazno, pa i na jugu Srbije, ali je potrebno raditi na vidljivosti tih usluga. Prosto kad potencijalni pacijent sleti, već je kasno animirati ga u pravcu zdravstvenih usluga, zadržati ga, ili ponovo vratiti na istu tačku.

Potencijalni pacijenti moraju zakazati putem aplikacija termin, iskomunicirati sve pripremne elemente sa svojim lekarima, dobiti svu logističku podršku (taksi, hotel, on-line plaćanje, osiguranje, informacije o znamenitistima grada, preporuke o lokalnim stilovima života, hrani, kursu lokalne valute) i doći na zakazano mesto. Tako se stiče poverenje, a referenca multiplicira – i tržište onda samo raste.

Da li je sve to moguće izvesti u jednom aktu i da li trenutno postoje takve aplikacije?

Izvodljivo jeste, ali aplikacije koje objedinjuju sve elemente ne postoje – obično je to individualni entuzijazam svake ordinacije ponaosob i svodi se na interne kapacitete. Ovo bi mogao biti otvoreni poziv svim softverskim inženjerima i studijima koji se bave izradom sdoftvera u Srbiji da porade na tome i involviraju sve viđenije privatne poliklinike, bolnice, ordinacije i sl., ponude takav softver ili stranicu tržištu i žive od provizije za zakazivanje putem njihovih stranica

Kada govroimo o ovme, moramo reći da tržiste u zapadnoj Evropi postoji. Na primer, skoro sam prisustvovao jednom kongresu u Turskoj i bio sam jako prijatno iznenađen. Pored prikazanih radova i raznih novih tehnika koje sam video glavne ulice i trgovi Istambula vrve od turista koji nose poveze i zavoje oko glave, da se čovek zapita šta se to danas desavalo u Istambulu pa su svi povređeni. To, naravno, nisu povređeni turisti, već pacijenti koji dolaze iz celog sveta u turske bolnice i ordinacije na autotransplantaciju kose, čak i brkova, brade. Oni su stvorili brend od transplantacije kose i sada generišu ogromne prihode kao država od te deleatnosti, ali su vidljivi u digitalnom svetu i imaju svoje regrutne centre širom Evrope. To je ono što bih voleo videti i kod nas.

A sada par ličnih pitanja, može ?

Samo ako su kratka, pacijenti čekaju.

U tm slučaju, bićemo kratki. Da li je tačna ona stara, “U šustera bušne cipele”?

Na žalost, često se dešava da su nam svi preči, pacijenti, komšije, rođaci, od nas samih. Mislim da je to dovoljno rečeno.

Recite nam i da li je tačno da ste, pored titule doktora stomatologije, takođe i diplomirani ekonomista?

Tačno je, otuda i primena svih ekonomskih postulata i strategija za uspešno vođenje stomatološke ordinacije i zubne tehnike, kao i odnos prema zaposlenima, koji predstavljaju naveću dragocenost jedne uspešne firme.

Prema Vašem iskustvu, šta ljudi prvo pomisle kad ih zaboli zub?

Gde mi je rakija da isperem, a ako nema rakije, gde mi je vizitka Branko Dental Tehna (smijeh).

Šta radi zubar kad ga zub zaboli?

Ode kod kolege, naravno. Ja sam zadnji put na edukaciji u Americi morao da uradim isto i nisam baš jeftino prošao.

Danas, u savremenoj stomatologiji, sve se radi sa što manje inavzivnosti, ali i u tmo slučaju ljudi se ipak plaše bola. Da li u tom smislui dalje treba postaviti pitanje “Da li će da boli kod čika zube”?

Samo ako vi to želite, a verujte da ima i takvih.

Da li za kraj imate neku poruku čitaocima?

Od jednog starijeg pacijenta sam jednom čuo da neko nasledi od roditelja kuću, neko kola, neko ušteđevinu, a ja sam nasledio zube i baš nisam imao sreće.

Na žalost, genetska predispozicija i ovde igra veliku ulogu.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -