Portal Stomatologija.me i ove godine nastavlja sa istraživanjem i upoznavanjem čitalaca sa nizom zanimljivih i aktuelnih tema, a za početak pročitajte razgovor sa Brankom Lelasom, predstavnikom prodaje hrvatske firme Media Ogled koja radi pod licencom kompanije Quintessence International Publishing Group. Riječ je o izdavačkoj kompaniji koja je publikovala više od hiljadu naslova stručnih knjiga i kontinuirano objavljuje nekoliko časopisa iz oblasti stomatologije. U nastavku pročitajte koje su najzastupljenije teme stručne literature i koliko su stomatolozi i tehničari spremni da ulažu u kontinuiranu edukaciju.
Branko, za početak razgovora upoznajte u kratkim crtama naše čitaoce sa kompanijom Media Ogled i Quintessence.
Kompanija Media Ogled iz Zagreba je nositelj licence Quintessence International Publishing Group i po njoj radimo dva časopisa – „Quintessence international“ za doktorte dentalne medicine i „Quintessence Dentalna tehnika“ (QDT) koji je namijenjen zubnim tehničarima. Licenca koju posjedujemo odnosi se na sve zemlje bivše Jugoslavije.
Do sada je iz Quintessence biblioteke koja broji nekoliko tisuća knjiga pisanih na 28 jezika prevedeno 22 knjige na hrvatski jezik i još dvije izlaze ove godine.
Koliko su doktori i tehničari zainteresovani za kupovinu vaših knjiga i samim tim unapređenje znanja?
Mi radimo već 13 godina po ovoj licenci i ljekari su upoznati sa našim izdanjima, mnogi od njih još od vremena studiranja. U tom smislu možemo reći da su svi oni jako zainteresvani, kako za naša izdanja tako, naravno, i za unapređenje znanja. Što se tiče tehničara, izdanja su tek krenula, ali tehničari se u principu jako puno obrazuju preko knjiga i časopisa koje izdajemo, ali i preko tečajeva koji nemaju veze sa nama. Tu se vidi jedan veliki napredak i trend kakav je prisutan u zemljama Zapadne Evrope.
Da li to znači da su mlađi ljekari i tehničari najzastupljeniji dio vaše klijentele?
Da, da upravo tako. Uglavnom je riječ o mlađim ljudima, do nekih 40-45 godina, ali naša izdanja kupuje i veliki broj starijih ljekara, čak i onih koji su pred mirovinom jer žele pratiti i biti upućeni u sve savremene trendove prakse.
Zanimljivo je i da ljekari prateći na primjer Quintessence izdanja za Italiju ili Veliku Britaniju budu upućeni u ono što se tek pripremamo za publikovanje, a dešava se da oni prate i neke knjige za koje ni mi još nismo spremili izdanje.
Koje su to knjige koje se najviše traže? Da li po tome šta se kupuje možemo izvesti zaključak prate li ljekari trendove?
Što se tiče kompanije Quintressence imamo publikacije iz svih grana stomatologije, iz nekih više, iz nekih manje, jer i mi pratimo trendove tržišta, ali ono što je nesumnjivo je da je implantologija uvijek broj jedan. Slijedi parodontologija, a u poslednje vrijeme izdaju se i knjige u vezi sa estetikom lica koje su takođe čitane i tražene.
Dakle, može se reći da je implantologija najzastupljenija tema?
Kao što sam kazao, najviše knjiga se izdaje za oblast implantologije. Možda ne brojčano, ali to su da kažemo najjača izdanja koja će jednog dana postati svojevrsni best selleri.
S obzirom da je sjedište kompnije u Hrvatskoj, koliko su doktori iz ostalih zemalja regiona zainteresovani za vaša izdanja?
Jako su zainteresovani, možda u nekom manjem postotku, ali i tu je riječ o ljekarima koji prate trendove i stalno se edukuju. Međutim, teško je napraviti neku usporedbu jer mi smo izdavači koji rade na hrvatskom jeziku i neke stvari, posebno mlađim generacijama, nisu do kraja razumljive zbog jezičke razlike. Jezička barijera nije neki veliki problema, ali postoji jedna velika skupina ljekara i tehničara iz Srbije koji se edukuju kroz naša izdanja. Ista stvar je i sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.
Koliko je, prvo približavanje, pa onda i ulazak u EU promijenio tokove stomatologije u Hrvatskoj? Da li je to uticalo na svijest o potrebi usavršavanja i kontinuirane edukacije?
Hrvatska nije baš usporediva sa zemljama regiona što se tiče stomatologije zato što je zbog blizine Italije i Austrije imala razvijen dentalni turizam. Sam ulazak u EU po tom pitanju nije puno značio, možda je samo malo pojačana cijela ta priča o standardima, ali je prednost to što sada nemamo granicu i carinu pa imamo bolju prohodnost materijala i knjiga. Ono što je takođe jedan pozitivan efekat je što su se Slovenija i Hrvtaska na neki način neformalno ujedinile, pa imate firme koje nemaju posebna predstavništva za Hrvatsku i Sloveniju.
