Dr Miona Jovanović: Kako stres utiče na zube

    Autor: dr Miona Jovanović

    Kada ste pod stresom Vaše tijelo se ponaša drugačije – mijenja se način na koji se luče hormoni, način na koji se luči pljuvačka, a nekada zbog stresa zaobilazimo dnevnu rutinu održavanja higijene usta. Nerijetko u sklopu reakcije na stresan period razvijemo i razne navike koje loše utiču na naš izgled i zdravlje, kao što su škripanje zuba ili grickanje usne.

    Stres i afte

    Afte su mala oštećenja sluzokože usta, slična bubuljici. One se u ustima mogu pojaviti pojedinačno ili u grupama. Iako stručnjaci nisu sigurni šta ih izaziva – izvjesno je da su neke osobe sklonije pojavi afti i da određene stvari, poput stresa, umora i pada imunog sistema, mogu uticati na njihovo pojavljivanje.

    Stres i štetne navike

    Svi mi skloni smo da povremeno stisnemo zube – a ato se najčešće događa kada smo pred nekim izazovom, u žurbi, strahu, kada smo koncentrisani. Neke osobe, pak, ovo ponavljaju češće i intenzivnije, pa ovakvo ponašanje njima prerasta u naviku, izazivajući prekomjerno trošenje zuba, bol u zglobovima i drugo.

    Grickanje usne je još jedna navika koja posebno dolazi do izražaja kada smo pod stresom.

    Stres i hormoni

    Tokom uznemirujućeg perioda naše tijelo se brani tako što jače luči neke hormone. Pod njihovim uticajem može doći do oticanja desni, što kod osoba koje su sklone upali desni može pogoršavati situaciju!

    Nije rijetkost ni da jezik počne da svrbi i pecka. Uzrok ovome može biti i sama činjenica da se pljuvačka manje luči. Zato probajte da često uzmete po gutljaj vode i peckanje će se umiriti.

    Stres i higijena usta

    Tokom neprijatnih životnih perioda nerijetko se dešava da osobe dođu stanje ravnodušnosti prema svemu (čak i prema sebi!). Tada nam, usled nesposobnosti da riješimo svoje njveće probleme, rutinske stvari (kao što su pranje zuba ili odlazak na redovan stomatološki pregled) djeluju nepotrebno i glupo. Odvajanjem vremena za ove aktivnosti, pak, ne samo da ćemo zaštititi svoje zdravlje, već ćemo sebi redovno davati po jedan mali razlog da budemo ponosni jer nešto, ipak, radimo kako treba.

    Jednom kada ustanovite da se i kod Vas neke od ovih pojava vezuju za stresan period možete razmisliti kako da im stanete na put. Prije svega se važno da pronađete uzrok i pokušate da se nosite sa njim. Ne znate kako? Slobodno tražite stručnu pomoć. Danas postoji mnogo pravaca u psohologiji specijalizovanih za određene probleme i određene ljude. Iskoristite to!

    Postoje, naravno, i neke opšte smjernice kako možemo pomoći vom telu da se bori sa stresom. Generalno se savjetuje boravak na svježem vazduhu, prirodnoj svjetlosti, bavljenje fizičkom aktivnošću i redovna, zdava ishrana.

    Izvor: dr-miona.com

    ,

    Kontakt forma

     

    Verifikacija

    Comments are closed.