Na pitanja čitalaca portalal Stomatolgoija.me ove sedmice odgovorao je dr Jasmin Honsić, opšti stomatolog iz podgoričke ordinacije Dentist Nera.
Zubi su mi žuti i često mi se osjeća zadah. Hranim se zdravo, nemam kamenca na zubima, redovno perem zube, ali zadah ostaje, posebno se osjeća ujutru. Napominjem da sam dugogodišnji pušač, pa me interesuje da su zadah i žuti zubi posledica samo toga ili ima još nekih razloga.
Neprijatan zadah je dosta čest problem. Glavni etiološki faktori za njegov nastanak su mikroorganizmi i njihovi produkti koji dovode do raznih oboljenja mekih i čvrstih tkiva usne duplje. Pored ovih glavnih etioloških faktora značajni su i sekundarni faktori kao što je pušenje. Kod pušača je gotovo normalna pojava duvanskih pigmentacija na zubima koje i pored toga što dovode do promjene boje zuba pospješuju stvaranje naslaga i dugotrajno zadržavanje mikroorganizama. Ovaj problem je posebno naglašen na površinama između samih zuba koje su nedostupne za adekvatno čišćenje. Bez obzira na Vaše navike vezane za ishranu i redovno pranje zuba, ipak postoji vjerovatnoća da imate gingivalne i parodontalne džepove u kojima se zadržavaju ostaci hrane što pospješuje nakupljanje i razmnožavanje mikroorganizama, a samim tim i otežano čišćenje pomenutih prostora, pa bi bilo poželjno da posjetite stomatologa radi postavljanja eventualne dijagnoze istih . Takođe, kod pušača je smanjeno lučenje pljuvačke pa je i fiziološki mehanizam samočišćenja usne duplje značajno redukovan, naročito noću kad je i normalno sekrecija pljuvačke snižena te se stvaraju pogodni uslovi za razmnožavanje mikroorganizama i zbog toga je i zadah izraženiji u jutarnjim satima. Kod nekih osoba imamo izražene brazde na jeziku koje mogu biti potencijalno mjesto zadržavanja ostataka hrane i bakterija što može da doprinese pojavi zadaha, pa se preporučuje čiščenje jezika u toku pranja zuba. Mnogobrojni uzroci kakva je hronična upala krajnika (hronični tonzilitis), hronična upala sinusa, honične respiratorne bolesti, hronične metaboličke bolesti (šećerna bolest) su predisponirajući za nastank fetora.
Predlažem da nastavite sa odrzavanjem oralne higijene, koristite konac, interdentalne četkice, vodice za ispiranje usta i redukujte konzumaciju cigareta. Ukoliko Vaš stomatolog utvrdi da porijeklo zadaha nije iz usne duplje, neophodno je konsultovati izabranog doktora medicine koji će dati smjernice za tačnu dijagnostiku u otkrivanju uzroka zadaha.
Radila sam navlake tj. most na jedinici i dvojci i posebnu navlaku na dvojci. Imam problema s bolom nakon vađenja živca tj. na snimku nije bilo nista do čega bi moglo biti pa mi je urađena apikotomija prije 15 dana. I sad imam problema, a najveći je što me boli nepce iza jedinice i dvojke gdje je rađena apikotomija. Da li ima rešenja i šta se može uraditi u slučaju da moram vaditi jedinicu i dvicu?
Apikotomija je hirurški zahvat kojim se uklanja vrh korijena zuba sa dijelom koštanog tkiva. S obzirom da se radi o hirurškoj intervenciji koji je kod Vas relativno skoro odrađena, a koja zahtijeva odizanje režnja i otklanjanje dijela koštanog tkiva, što dovodi do traume i prekida kontinuiteta kako koštanih tako i mekih tkiva, normalno je da u postoperativnom periodu postoje određene nelagodnosti i bol koje se postepeno smanjuju. Neophodan je određeni vremenski period za adekvatno zarastanje rane i formiranje ožiljnog tkiva. Naravno kako vrijeme zarastanja protiče tako bi trebalo da i sam bol postaje manji. U slučaju da se bol i poslije tog perioda ne mijenja tj.da je i dalje prisutan u istom ili jačem intenzitetu, neophodno je obratiti se oralnom hirurgu, koji će na osnovu odredjenih dijagnostičkih metoda utvrditi uzrok i ukoliko je potrebno uraditi reviziju tj.ponoviti hiruški postupak da bi se zubi sačuvali. Što se tiče nadoknade zuba ukoliko dođe do gubitka, mada se nadam da u konkretnom slučaju neće doći do takvog ishoda, moguće je nadoknaditi protetski. U zavisnost od stanja ostalih zuba moguće je nadoknadu uraditi mobilnim radom tj.protezom ili fiksnim radom kao što je most koji ce biti nošen susednim zubima kao nosačima, a takođe je moguća i ugradnja implantata koji će nadoknadit izgubljene zube.
Koristim Lamictal za epilepsiju, pa me interesuje da li bih smjela da primim anesteziju kako bih izvadila zub? Da li zbog toga mogu nastupiti neke kpmlikacije?
Lamictal (generički naziv Lamotrigin) je lijek koji se koristi u terapiji epilepsije kao dodatna terapija ili samostalno kada su parcijalni napadi u pitanju. U suštini interakcija između Lamictala i lokalnih anestetika nije poznata. Obzirom da su pacijenti koji boluju od epilepsije svrstani u kategoriju pacijenata rizika, što znači da je sama stomatološka intervencija a posebno vadjenje zuba, stresna procedura koja može isprovocirati napad, upotreba lokalnog anestetika apsolutno je opravdana, kako bi se na taj način izbjegla pojava bola i stresom izazvan napad. Međutim, za adekvatno sprovođenje pomenute procedure neophodno je napraviti plan terapije koji se sastoji od konsultacije između doktora stomatologije i ordinirajućeg neurologa uz njegovu saglasnost. Samu intervenciju je potrebno izvesti u jutarnjim časovima, nakon doručka i redovno uzete terapije. Intervencija se planira da bude što je moguće kraća i manje stresna za samog pacijenta.
Prije nekoliko mjeseci sam popravljala šestice i sve je bilo u redu. Sad mi se javio jaki bol u lijevoj šestici. Mislila sam da će proći jer sam trebala smanjiti plombu. Ali bol nije prestajao. Jako se bojim odlaska kod zubarapa me interesuje, da li je moguće da mi nije dobro očišćen karijes?
Kada je karijes zahvatio veći dio zubnog tkiva i napredovao prema nervu (pulpi) zuba prilikom sanacije takvog zuba dešava se da ostane tanak sloj zubnog tkiva izmedju nerva i ispuna (plombe). Obično se u takvim situacijama, na osnovu procjene doktora daje šansa takvom zubu za očuvanje vitaliteta određenim metodama (indirektnog prekrivanja pulpe), koja pored adekvatno uklanjanja karijesa zavisi i od samih odbrambenih sposobnosti oganizma osobe. Ova preocedura može biti uspješna ili poslije određenog vremena kao u konkretnom slučaju može dovesti do bolne reakcije izazvane zapaljenskim procesima u nervu (pulpi) zuba, gdje je neophodno pristupiti liječenju takvog zuba. Za nastanak ovih zapaljenskih reakcija i pojave bola važni su sledeći faktori : mehanički i termički nadražaji u toku uklanjanja karijesa (neadekvatno hladjenje tj.pregrijavanje zubnog tkiva), hemijski nadražaji (neke supstance koje se korste za zatvaranje kaviteta) i eventualno neadekvatno uklanjanje karijesa, a samim tim i njegovo napredovanje prema nervu (pulpi) zuba što poslije određenog vremenskog perioda upravo dovodi do inflamatornih procesa i nastanak bola. U konkretnom slučaju neophodno je posjetiti stomatologa koji će na osnovu dijagnostičkih postupaka ustanoviti tačnu dijagnozu i preduzeti odovarajuće metode liječenja pomenutog zuba.
Prije tri godine stavila sam implatant od cirkonijuma, sada kad čistim taj zub koncem osjećam neprijatan miris. Šta može biti uzrok i šta da radim?
Gubitak jednog zuba bez obzira na uzrok, optimalno rešenje je nadoknaditi ga fiksnom nadoknadom nošenom na implantatu kao što je u navedenom pitanju. Ovo rešenje je sa terapijskog aspekta superiorno u odnosu na bilo koje drugo konvencionalno (most, parcijalna proteza). Međutim, treba imati na umu da je ovo strano tijelo u jednoj veoma živoj sredini, bogatoj raznovrsnim i mnogobrojnim mikrorganizmima i da je ono izvrsna podloga za taloženje i razmnožavanje mikroorganizama. Ovo sve može dovesti do oboljenja okolnih mekih tkiva oko samog implantata što se naziva periimplantni mukozitis. Ono je praćeno izrazenim crvenilom i otokom tkiva oko implantata, krvarenjem i pojavom neprijatnog zadaha u toku pranja zuba ili upotrebe konca kao u konkretnom slučaju. Sam otok tkiva oko implantata dodatno produbljuje takozvani priimplantni sulkus i dodatno favorizuje nakupljanje mikroorganizama i napredovanje zapaljenske reakcije. U konkretnom slučaju neophodno je poboljšati oralnu higijenu i pored upotrebe klasične četkice i konca, početi sa upotrebom interdentalnih četkica, koje su veoma efikasne za uklanjanje naslaga u prostorima izmedju zuba u ovom slucaju između zuba i implantata, a takođe se u terapiji ovog oboljenja ordinira 0,12% rastvor hlor-heksidina za ispiranje usta pet do sedam dana, dva puta dnevno (pet minuta poslije pranja zuba) u trajanju jedan do dva minuta.
Interesuje me kako izgleda proces skidanja privremeno stavljenih navlaka i da li se to radi pod anestezijom. Imam navlake i treba da idem na fiksiranje pa me ineresuje šta me čeka?
Kako je prilikom izrade fiksnih nadoknada (krunice,mostova) neophodno brušenje zuba koje podrazumijeva uklanjanje površnog, zaštitnog sloja zuba, neophodno je uraditi privremene fiksne nadoknade koji se privremeno cementiraju i štite zbrušene zube. Sama procedura uklanjanja privremenih nadoknada i trajno cementiranje definitivne nadoknade je dosta jednostavna za pacijenta u poređenju sa svim prethodnim fazama izrade. Prije svega neophodno je primijeniti lokalnu anesteziju i na taj način samu proceduru učiniti bezbolnom i komfornom za pacijenta. Nakon anestezije, specijalnim kliještima za uklanjanje privremenih nadoknada ukloniti iste, a sve površine zbrušenih zuba očistiti i adekvatno pripremiti za probu i trajno cementiranje definitivnog fiksnog rada. Procedura definitivnog cementiranja je slična proceduri cementiranja privremenih nadoknada s tim što se sada koriste specijalne vrste cementa za trajno cementiranje.
Da li izbjeljivanje sa gelom i aluminijumskom folijom može da ošeti zube i desni?
Izbjeljivanje zuba je estetska procedura. Postoje dvije vrste izbjeljivanja zuba, ona koji se sprovodi u ordinaciji pod kontrolom doktora i potrebno je nekoliko posjeta stomatologu, a druga varijanta je takozvano kućno izbjeljivanje zuba. Ukoliko ste se odlučili za varijantu kućnog izbjeljivanja zuba opravdane indikacije za koje se koristi ova metoda su promjena boje zuba usled traume, uklanjanja živca (endodonskog tretmana), tetraciklinskih diskoloracija ili postojanje bijelih mrlja. Što se tiče neželjenih efekata u toku izbjeljivanja zuba, moguća je eventualna prolazna osjetljivost zuba na temperaturne promjene i iritacija oralne sluzokože aktivnom supstancom ili silikonima koji se koriste za izradu nosača aktivne supstance koje su prolaznog karaktera. Eventualne pojave oštećenja zubnih tkiva i druge komplikacije nisu poznate. Sama procedura se danas izvodi tako što se pomoću otiska naprave folije,t j nosači aktivne supstance (trey) koji su od silikonskih materijala pa su komforniji za pacijente. U njima se aplicira gel (10% karbamid peroksid). Oni se nose četiri sata u toku dana ili naveče u toku spavanja. Ovaj postupak traje obično dvije do šest nedjelja do postizanja željenih rezultata. Rezultati mogu biti veoma dobri i trajati do jedne do četiri godine poslije čega je moguće ponoviti tretman jer vremenom se vraća originalna boja zuba.
