fbpx
NaslovnaIntervjuDoc.dr Bojana Davidović: Uticaj astme na oralno zdravlje kod djece

Doc.dr Bojana Davidović: Uticaj astme na oralno zdravlje kod djece

- Advertisement -
Autor: doc.dr Bojana Davidović, Medicinski fakultet, studijski program Stomatologija, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Foča, Republika Srpska, BiH

Oralno zdravlje smatra se važnim dijelom opšteg zdravlja. Zbog toga je unapređenje oralnog zdravlja, a samim tim i kvalitet života čovjeka, glavni cilj savremene stomatologije. Posljednjih godina nailazimo na sve više naučnih radova koji ukazuju na moguću povezanost između oralnog zdravlja i sistemskih bolesti, kao što je astma. Sistemske bolesti mogu negativno uticati na odbrambene snage organizma čovjeka i tako djelovati kao faktor rizika za nastanak oralnih oboljenja.

Astma predstavlja zapaljensku bolest disajnih puteva, koja uglavnom započinje već u djetinjstvu. To je najčešće hronično oboljenje kod djece, sa više od 100 miliona oboljelih širom svijeta, a javlja se nezavisno od pola i uzrasta. Nakon što se izlože određenim podražajima, disajni putevi se zbog grča muskulature, čepova sluzi i otoka sluznice sužavaju, a protok vazduha postaje ograničen. Jedan je od vodećih razloga hospitalizacije u dječijem uzrastu. Kod većine djece astma protiče kao blaga ili umjereno teška bolest.

Liječenje astme uključuje medikamentozne, higijenske i edukativne mjere. Lijekovi koji se koriste u liječenju astme mogu se svrstati u dvije osnovne grupe: lijekovi koji ublažavaju simptome astme – simptomatski lijekovi i lijekovi za dugotrajnu kontrolu astme – protivupalni lijekovi, koji mogu da se upotrebljavaju i kao preventivni lijek. Naravno, teži oblici astme zahtjevaju kombinaciju više antiasmatskih lijekova, kao i česte  hospitalizacije bolesnika. Obzirom da je astma  bolest disajnih organa, inhalaciona terapija predstavlja najpogodniji način za dopremanje lijeka direktno do disajnih puteva, uz visok terapijski učinak i rijetka neželjena dejstva. Međutim, veliki broj studija ukazuje da lijekovi za terapiju astme mogu da utiču na izmjenu sastava pljuvačke, sniženog lučenja, niže pH vrijednosti ili izmjene njenog zaštitnog dejstva uz povećanje broja kariogenih mikroorganizama u oralnoj sredini kod astmatičara.

Djeca koja boluju od astme, često izostaju iz škole, ponekad nisu u mogućnosti da upražnjavaju sve sportske aktivnosti, sklonija su alergijama, osjetljiva su na vremenske promjene, aerozagađenja, duvanski dim, polen biljaka, dlaku životinje i virusne infekcije zbog čega imaju, može se reći, ograničavajući stil života. Preokupiranost prisustvom astme kod djece, može uticati na formiranje niza nezadovoljavajućih zdravstvenih navika u odnosu na oralno zdravlje. Ova djeca zbog opstrukcije disajnih puteva češće dišu na usta, što uzrokuje isušivanje oralne sluznice. Nivo održavanja oralne higijene, je u najvećem dijelu zanemaren, dok je kod djece koja se liječe u bolničkim ustanovama najčešće izostavljen. Djeca sa astmom obično više konzumiraju kariogenu, vještački rafinisanu hranu bogatu ugljenim-hidratima, koja se uz neadekvatnu oralnu higijenu može smatrati glavnim uzročnikom za nastanak karijesa i oboljenja desni. Takođe, djeca oboljela od astme češće piju zaslađene napitke u namjeri da eliminišu loš ukus inhalacionih lijekova i smanje osećaj suvih usta. Istraživanja ukazuju da kod ove dijece ni fluor profilaksa nije sprovedena na adekvatan način, dok su redovni pregledi kod stomatologa zanemareni. Primjećeno je da djeca sa astmom, imaju jače izražen strah od stomatologa ili stomatoloških intervencija, koji je posebno izražen ukoliko su djeca imala češće epizode astme, ako su mlađa, ili ako su imala nekoliko neprospavanih noći zbog zubobolja. Nedovoljna upućenost roditelja o uzročno-posledičnom dejstvu osnovnog oboljenja, te načinima očuvanja oralnog zdravlja, rezultiraju povećanom pojavom oralnih oboljenja.

Zbog svega pomenutog pacijenti sa astmom mogu biti u većem riziku za nastanak velikog broja oralnih oboljenja i nepravilnosti, kao što su: karijes, oboljenja desni, erozije zuba, gljivične infekcije usne duplje, visokog nepca, nepravilnosti zuba i / ili vilica.

U cilju optimalnog liječenja astme, neophodno je ublažiti simptome astme, izbjeći nagla pogoršanja bolesti, te omogućiti obavljanje svakodnevnih aktivnosti. U tu svrhu preporučuje se edukacija djece i roditelja, u prepoznavanju i izbjegavanju faktora rizika za nastanak astme, te primjenu odgovarajućih propisanih lijekova. Iako se lijekovi za astmu mogu dovesti u vezu sa nekim neželjenim posljedicama po oralno zdravlje astmatičara, od velike važnosti za kontrolu astme jeste njihova redovna upotreba prema propisanoj terapiji od strane nadležnog pedijatra/ljekara, te je pacijenti ne smiju na svoju ruku mjenjati / isključivati. Zbog svega rečenog, ovim pacijentima treba na vrijeme obezbijediti odgovarajuću preventivno-profilaktičku zaštitu. U cilju očuvanja zdravlja oralnih tkiva, djeci sa astmom i/ili njihovim roditeljima potrebno je objasniti:

  • Da svedu na minimum konzumaciju gaziranih napitaka i sokova, a posebno pola sata nakon inhalacije. U cilju rehidratacije usne duplje preporučiti upotrebu vode za piće ili da povremeno ispiraju usnu duplju blago-baznim rastvorima (rastvor sode-bikarbone), ili rastvorom niskokoncentrovanih fluorida (223 ppmF) namjenjenih za svakodnevnu upotrebu isključivo prema uputsvu proizvođača i savjetu stomatologa
  • Preporučiti im upotrebu žvakaćih guma bez šećera u cilju povećanja ukupne količine i podizanja pH vrijednosti pljuvačke nakon inhalacije u trajanju od par minuta
  • Preporučiti upotrebu inhalatora sa odstojnicima, koji bi dopremali inhalacioni lijek direktno do disajnih puteva
  • Objasniti važnost adekvatnog pranja zuba, pri čemu treba skrenuti pažnju da u periodu od pola sata nakon inhalacije ne smiju četkati svoje zube
  • Za pravilno održavanje oralne higijene osim četkica i pasti za zube, preporučiti upotrebu interdentalnih četkica, interdentalnog konca, rastvora za ispiranje usta za svakodnevnu upotrebu, zavisno od uzrasta djeteta, a prema preporuci stomatologa
  • Objasniti važnost raznovrsne i pravilno izbalansirane ishrane. Izbjegavati / smanjiti upotrebu slatkiša, zaslađene hrane (rafinisanih ugljenih-hidrata). Dati prednost svježem povrću, voću (jezgrovitom), ribi, masnim sirevima
  • Naglasiti da je od velike važnosti da im se sanira oralno-zdravstveno stanje
  • Preporučiti neke od mjera profilakse kao što je zalivanje fisura, gdje je to moguće, lokalnu aplikaciju visokokoncentrovanih fluorida (jedna do dvije serijske aplikacije u toku godine) u stomatološkoj ambulanti
  • Savjetovati djecu da dolaze na redovne stomatološke preglede svakih  do šest mjeseci
  • Edukovati djecu i roditelje da se oralna oboljenja mogu spriječiti tj. oralna tkiva sačuvati zdravim ako se na vrijeme jave stomatologu, odnosno čim je dijagnostikovana astma

Unapređenjem oralnog zdravlja i boljom motivacijom za njegovo očuvanje djece sa astmom, umanjio bi se njihov strah od stomatologa, unaprijedila funkcija organa za žvakanje, poboljšao estetski izgled, te izdvajala se manja novčana sredstva za neophodna liječenje te povećala radna produktivnost.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -