fbpx
NaslovnaSavjetiBezalkoholna pića i oralno zdravlje

Bezalkoholna pića i oralno zdravlje

- Advertisement -

Nagovješteno je da bezalkoholna pića, izuzev mlijeka i vode, štete oralnom zdravlju iz dva razloga. Prvi razlog je nizak Ph i visoka titraciona kiselost pojedinih pića koje mogu dovesti do pojave erozija površine gleđi. Drugi razlog je prisutna visoka količina šećera u ovim pićema koja omogućava mikroorganizmima zubnog plaka produkciju organskih kiselina koje će dovesti do demineralizacije površine zuba i nastanka karijesa. Zanimljiv je podatak da su se bezalkoholna pića pojavila tek sredinom 19. vijeka. Do tada, kao osvježenje su se koristili voda, mlijeko, fermentisani sok od jabuke, blaga piva i sokovi od cijeđenog voća sa vodom koji su bili ograničene dostupnosi s obzirom na sezonski karakter. Tek 90-tih godina 19. vijeka se pojavilo prvo gazirano bezalkoholno piće u čijoj se osnovi nalazila kola i ekstrakt sarsaparile. Zatim su se pojavile Koka Kola i Pepsi i industrija ovih pića je sve više napredovala, pa su potrošačima nuđeni najrazličitiji voćni ukusi.

Smatralo se da ova pića imaju ljekovita svojstva, a jako su brzo popularizovana s obzirom da su flaširana i da je isključena moguća kontaminacija, što se nije moglo garantovati za izvore prirodne vode. Potencijalni aciditet i kariogenost bezalkoholnih pića i njihov štetni efekat na oralno zdravlje djece i adolescenata je izučavan u mnogim studijama tokom posljednjih 30 godina. Uočeno je da prilikom konzumiranja pića sa velikom količinom šećera dolazi do pada Ph zubnog plaka u in vivo uslovima. Uz normalno lučenje pljuvačke i dejstvo komponenti pljuvačke u periodu od 20 do 30 minuta, dolazi do neutralizacije nastale kiselosti i vraćanja Ph plaka na normalan nivo. Upravo zbog toga pojedinačni pad Ph vrijednosti nema veliki značaj s obzirom da prirodni mehanizmi pljuvačke omogućavaju neutralizaciju i održavanje Ph usne duplje na potrebnom nivou. Ipak, opasnost postoji kod učestalog unošenja bezalkoholnih pića tokom dužeg vremenskog intervala.

U tom slučaju prirodni mehanizmi zaštite pljuvačke ne mogu da komenzuju pad Ph i kiseline koje su dosta agresivne, tako da postoji veliki rizik od demineralizacije gleđi i nastanka karijesa ili erozija. Ovo je naročito karakteristično za period ranog djetinjstva kada postoji posebno visok rizik za nastanak zubnog karijesa, uz ishranu na flašicu, a posebno ako se oralna higijena ne održava adekvatno. Iako su karijes i erozije na zubnom tkivu dva histološki različita procesa na zubnom tkivu, utvrđeno je da njihovo zajedničko dejstvo može imati poguban efekat na zubna tkiva. Postoji potreba za edukacijom javnosti, a posebno roditelja o posljedicama učestalog konzumiranja bezalkoholnih pića.

Dalji napori bi trebalo da budu usmjereni ka isticanju značaja ograničene upotrebe bezalkoholnih pića, pošto se ne može očekivati da ideja o zabrani naiđe na pozitivnu reakciju. Konzumiranje bezalkoholnih pića treba da bude uz glavne obroke, a ne između njih, uz redovno pranje zuba dva puta dnevno pastom za zube sa fluoridima. Preporučuje se upotreba slamčice kad god je moguće i što kraće zadržavanje tečnosti u usnoj duplji. Uvijek se treba pridržavati uputstva proizvođača vezanih za rastvaranje i pripremu bezalkoholnih pića. Treba izbjegavati pranje zuba neposredno poslije konzumiranja pića sa erozivnim potencijalom. Preporučuje se da se obrok završi konzumiranjem neke namirnice koja će neutralisati Ph usne duplje kao što je mlijeko ili sir. U slučaju kada se procijeni da se profesionalni savjeti o načinu upotebe bezalkoholnih pića ne mogu poštovati, pacijente treba posavjetovati da upotrebljavaju modifikovana bezalkoholna pića sa slabijim erozivnim potencijalom.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -